DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 41     <-- 41 -->        PDF

mnogo nižea od naših, gdje i uz ophodnju od 100 god. iiznose poprečno
200—300 m3 po hektaru. Isto je tako i gromadni prirast (3 m3) osjetljivo
niži nego kod nas, gdje se može po užitim masama i stanju šuma zaključiti
i na 4 m3 po hektaru i godini. Praktički! bi zaključak bio, da su naše
kraške šume punije od onih u Alpama, ma da se nalaze na slabijim bonitetima
(stojbinska dobrota u Ettalu II/III. bonitet za jelu). Jasno je, da
takav zaključak ne možemo povući baš s razloga, što su naša staništa
nepovoljnija od tamošnjih, gdje nema bojazni ogolećivanja kao u našem
visokom Krasu.


SI. 9. — Na podnožju Alpa. Pregled žicare u Ettalskoj šumi kod Oberammergau-a.


b) H i n t e r s e e9)


Šumski kompleks leži istočno od Salzburga u području mješovitih
šuma sjeveroistočnih Alpa s jačom primjesom bukve. Površina joj iznosi!
8064 ha i dobro je arondirana, T.lo je u glavnom dolomitno i blago nagnuto
prema SO. Nadmorska visina iznosi oko 200 metara, Tlo je na površini
suho (.....) a unutra vlažno (Cannabium) i hladno´ pa potom vrlo podesno
za uzgoj smreke. Zato ovdje i ne nalazimo bukve u onom omjeru
kako je to u drugim objektima ovog područja. Klima je razmjerno oštra,
redovne su dugačke sniježne zürne i izvale od jugozapadnih vjetrova.
Visina vodenih taloga iznosi godišnje preko 2000 mm (slika 10. i! 11.).


Od ukupne površine otpada na četinjače (smreka, jela, ariš) oko
68%´, na bukvu 31% a na ostale listače svega 1% obraslog zemljišta.
Bukva je najjače zastupana u mješovitim sastojinama na obroncima, dok
na visoravnima prevladavaju gotovo čiste četinjače. Ophodnja se kreće
od 100 do 120 godina.


")´ Boravak delegacije u području Salzburga zabilježili su dnevnici:


a) Salzburger Volksblatt od 21. jula 1939. Nr. 166 (Führende jugoslawische
Forstleute in Salzburg«) i od 23. jula 1939. Nr. 167 (»Jugoslawiens Wälder),


b) Völkischer Beobachter (bečko izdanje) od 21. jula 1939. Nr. 202 »Jugoslawische
Forstdelegation in Salzburg«).


243