DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 39 <-- 39 --> PDF |
većih gromada uz ovu sječnu zrelost za prilike našega Krasa nije ekonomično. 5) Vjerojatno je sumarni prirast veći u prebirnoj nego u jednodobnoj šumil radi kontinuiteta sveukupnog prirašćivanja (Grammel). Po mojem mišljenju ovo može vrijediti jedino kod upoređenja onih debljükiskih razreda u prebirnoj šumi, koji se nalaze iznad taksativne granice odnosno iznad periode latentnog mirovanja. Nadalje, prof. Zentgraf drži vjerojatnim, da broj stabala u preboru pada zajedno s padanjem boniteta, ma da je ovaj faktor najnestalniji elemenat u ovom uzgojnom tipu. Nadalje, vrijeme je produkcije u prebirnoj šumi neistraženo i nema praktične vrijednosti, pa stoga treba dobne nadomjestiti đebljinskim razredima (Abetz). Napokon bonitet je u prebirnoj šumi nepouzdan i nil izdaleka nema one važnosti, koju ima u jednodobnoj šumi (Gerhardt). Iznoseći ova gledišta moram istaći, da sam sve ove činjenice konstatirao poredenjcm podataka lokalnih i Lorey-evih tabela prihoda i prirasta kod svojih razmatranja o taksacionim elementima u našim prebirnim šumama Gorskog Kotara5). Dosad nije naglašena još samo jedna bitna osebina prebirnih šuma, a ta je, da kružna ploha u preboru nije konstantna nego progresivna veličina. Međutim jedan od glavnih tvoraca ideje o jednakosti kružne plohe u prebirnoj šumi L. H u f n a g 1, u svojim novijim radovima ne spominje više ovu toliko važnu okolnost, na kojoj je prije bio čak postavio temelje specijalnog uređenja sistema6). To nam daje naslutiti, da je i ovaj veliki poznavalac prebirnih šuma uslijed novijih saznanja korigirao svoje prijašnje osvjedočenje. Ovime završujem svoje dojmove u šumama Schwarzwalda. Primičemo se dalje k jugu čak do švajcarske granice, na kom putu posjećujemo grad Villingen i njegovu šumu (Kncipovo lječilište) te na koncu Donaueschingen, koljevku našega Dunava (sastav Brege il Brigacha). Tamo k jugu Uza Konstanca na Bodenskom jezeru pomaljaju se sniježni vrhovi švajearskih i tirolskih Alpa, u kojima ćemo provesti zadnji odlomak našeg putovanja7). V. Alpinski krajevi Bliža okolica Bodenskog jezera ima relativno vrlo blago i sa šuimsko-uzgojnog gledišta vrlo povoljno podneblje. Međutim, malo sjevernije, na švapsko-bavarskoj visoravrii! pa sve do Miinchena klimatski su odnosi već oštriji. Ovaj je kraj u prijašnja vremena bio gotovo čitav pokriven lisnatom šumom, dok danas svuda prevladava smreka. U tom je području, koje bismo prema njemačkom nazivu mogli nazvati a 1 p i n- s k i m prigorje m (Alpenvorland) šumovitost osrednja i kreće se od 15—30% cjelokupne površine. U južnim partijama daju sliku kraja diluvi 6) Vidi o tom moju raspravu: Prilog proučavanju taksacionih elemenata u prebirnim šumama (Sum. List, 1938, br. 8^40, str. 428—486). e) Ing. Dr. Leopold H u f n a g 1 : Des Plentwaldes Wirtschaftsziel, Normalbild und Einrichtung (Zentralbl. f. d. gesamte Forstwesen, 1939, Hft 1—3, str. 1—15, 50^60, 82—92). 7) Dolazak delegacije i njezin boravak u okolici Bodenskog jezera popratio je dnevnik Bodensee Rundschau u dva članka i to: od 17. jula 1939. Nr. 163 (»Besuch jugoslawische Forstmänner«) i od 19. jula 1939. Nr. 165 (»Deutsch-jugoslawische Forstkameradschaft «). 241 |