DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kako je poznato, dosadanja relativno velika samostalnost njemačkih provincija bila je uzrokom, da se u gotovo svakoj provinciji! razvila posebna uređajna metoda. Naravno, da u svakoj metodi dolaze do izražaja sve specifične značajke šumskog gospodarstva pojedine zemlje, u kojoj je ta metoda nikla. Zato je u Badenu kod uređenja tamošnjih pretežno raznodobnih šuma glavnu ulogu kod određivanja etata vršio prirast , dok ovdje u Württembergu, gdje prevladava gospodarenje na malim površinama, uzeta uz državnu zalihu površin a kao najsigurniji i najvažniji! indikator potrajnosti. Svakako, da je ovom izboru pogodovao jednodobni uzgoj württemberskih šuma. Dosad je ovdje bila zavedena t. zv. metoda dobnih razreda s jakim prizvukom na poznatu sasku metodu, gdje je kriterij za visinu glavnog užitka određen sječnom plohom. Ipak kod sastavka posebne porabne osnove Mu u Württembergu mnogo dalje od ove baze. Oni ne određuju samo ukupnu sječnu površinu (Gesamtabnutzungsfläche), nego i sastojinsku sječnu površinu (Bestandesabnutzungsfläche) i to, kako samo ime kaže, za svaku pojedinu sastojinu. Nema sumnje, da je ovaj postupak ispravan, jer kako znamo, za svaku je sastojinu potreban specijalan propis za gospodarenje unutar jednog ili dvaju decenija bilo to obzirom na pomlađenje, proređivanje ili čišćenje. Dosljedno tome, ovoj sastojinskoj sječnoj površini odgovara i odnosna užitn a zalih a (Abnutzungsmasse), koju ustanovljuju na poseban način. Međutim zbroj svih ovih sastojinskin sječnih površina il užitnih gromada još uvijek ne mora dati ukupnu sječnu površinu i ukupni etat. On u pravilu predstavlja jedan privremeni podatak. Ovako se dobivena ukupna površina iima preispitati obzirom na uzgojne potrebe, normalnu sječnu površinu i razmjer dobnih razreda. Tek uvaženjem ovih momenata dobiva se njezina definitivna veličina. Tako je u osnovi uzet dovoljan obzir na p o t r a j n o s t, koja se ne traži samo za jednu gospodarsku jedinicu nego i za čitavu zemlju. Nu u württemberskom uređivanju ima još jedna vrlo važna značajka. Razmjer dobnih razreda, onako kako smo mi navikli da ga predstavljamo, ne daje u jedinicama s više vrsta drveta dovoljno jasan uvid u sječnu zrelost pojedinih dobnih razreda. Tako na pr. kod šuma hrasta i smreke dolazi u dobni razred 80—100 god. zajedno sječilva smreka i hrastovi srednjedobni stepeni. Radi! toga je potrebno obrazovati razmjer dobnih razreda na drugoj bazi, pa u jedan dobni razred svrstati samo one vrste, koje jednakovremeno sazrijevaju za sječu. Na taj se način u württemberskton elaboratima dobiva puno bolji uvid. koliko ima sječivih sastojina 1 što se može očekivati u najbližim periodama. Užitnoj gromadi, koja odgovara sječnoj površini pojedine sastojine, treba dodati još i masu prethodnih prihoda (proreda), da se dobije sve ukupn i etat . Nil taj, dobiven na opisani način, nije definitivan. Prije definitivnog propisa ima se ovaj etat preispitati obzirom na omjer zalihe i prirasta, razdiobu na pojedine vrste i prilike izvoza te drvnog tržišta. Razumljivo je, da se potreban obzir na prostorni poredak il stanje zdravosti sastojine uzima već prilikom izbora i određivanja sastojinske sječne površine. Iz svega ovoga slijedi, da je kod würtemberskog uređivanja prioritet površine samo prividan. Ona je samo sredstvo a ne cilj, jer se de facto ne radi o površini nego o masi. Prirast se, koji se kako znamo ustanovljuje vrlo teško i nesigurno, uzima samo kao regulator, a glavno 238 |