DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 35 <-- 35 --> PDF |
vladaju optimalni odnošaji (Reichspitzenbetrieb), što mu daje i u Württembergu izuzetan položaj i značenje. Svrha je gospodarenja osnivanje mješovitih sastojina (0.6 smr, 0.3 je, 0.1 bu) putem prirodnog pomladenja, koje se temelji ma Wagnero vom Blendersaumschlagu. Kako je poznato, bit ovog sistema leži u rubnom ii prugastom napredovanju sječe i pomladenja, kako bi se stvorio oblik šuma najbliži prirodi (naturgemässer Wirtschaftswald). Rubna se sječa prislanja ili na terenske izbočine, ili na puteve ili na linije unutarnjeg podijeljenja. Sječne se linije protežu pravcem N—NO ali nikada u pravoj liniji već ilil u zavojima (Buchten), uglovima (Staffeln) ili u klinovima (Keilen). Tim je u jednu ruku omogućeno što dulje razvijanje sječne linije u duljinu bez bojazni od promahe, a u drugu ruku još je_ uvijek zadržan dovoljan dovoljan oprez s obzirom na zapadne vjetrove. Širinu pomladne površine određuje visina sječivih stabala. Siječe se svake godine — ali tako, da sječa i izvoz ne nanose štetu pomlatku (»Immer aus dem Saum heraus«). Naravno, da se Wagnerov postupak ne smije shvatiti dogmatski, jer i u ovoj šumi! vidimo manja zastranjenja (dvostruke pruge), napose ondje, gdje nema veće opasnosti od vjetra. Jer, suština je Blendersaumschlaga nastojanje, da napredovanje sječa, smjer vjetra i insolacija dobiju jedan pravac. Sve ostalo nije bitno, barem ne u toliko, da se u izvjesnim prilikama ne bi; mogla odobriti odstupanja. Koliko smo mogli zapaziti, nije načiin sječe ni čisto oplodni ni preborni. Ima svih mogućih varianata, kako je to potvrdila i naša stručna pratnja. Na pomlađenim se prugama podržava sad tamniji sad svjetliji zastor, već prema konkretnim potrebama zasjenu podnosećeg pomlatka, napose jele i bukve. Primjećuje se, da se 1 smreka vrlo povoljno razvija pod zastorom starijih stabala. Za njemačke prilike naročita prednost Blendersaumschlaga leži u okolnosti, da je ovaj način sječe potpuno dorastao sadanjim većim zahtjevima na kapacitet šume. Sječa se ne ograničuje na jedan neznatan broj većih površina, već se razgranjuje u mnogo sječina (na ovom objektu 150), u kojima je započeto s pomlađenjem. U tom se pogledu približuje Wagnerov postupak prebirnom gospodarenju pogotovo, kad nijedan od njih radikalno ne zahvata u staru sastojünu. Nu ova sječa kao i prebirna ima dakako i svojih nedostataka. Njezina primjena otežava preglednost sječina. upravu i nadzor, — dok s druge strane iziskuje razmjerno velike izdatke (plotovi) i gustu mrežu prometila. Zato se može uz ostale uslove preporučiti jedino u vrlo intenzivnom gospodarenju. Duljina se pojedinih pruga u Pfalzgrafenweilem kreće od 600—1000 metara. Drvna zaliha sječivih sastojina iznosi 620 m\ što bi odgovaralo prosječnoj masi od 310 m3 po hektaru. Stvarno je ustanovljena prosječna masa sa 324 m3 po hektaru. Razumljivo, da se tu radi o najširem, prosjeku, jer ima najboljih boniteta s masom od cea 700 m3 i najgorih sa cea 200 m3 po hektaru. Računa se, da ove sastojine spadaju medu najbolje u Württembergu. U vezi sa specijalnim načinom sječe u ovim jednodobnim četinjavim šumama, mi ćemo se u par redaka osvrnuti na uređivanje ovih kompleksa prema informacijama, koje su nam na terenu dali prof. Z e n t- g r a f (Freiburg) i šumarnik Schock . Činim to napose iz razloga, jer je dosadanji način uređivanja šuma u Württembergu u svojem temelju uzet kao uzor kod sastavka našeg Naputka iz 1903. godine. 237 |