DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 32 <-- 32 --> PDF |
c) Hunsrück Iz Taunusa krećemo u Wiesbaden,3) a odavle Rajnom u Koblenz, gdje na lijevoj obali Rajne ulazimo u područje hrasta i bukve. Padine su ranjskog kanjona, na ovom sektoru (St. Qoar, stijena Lorelei) većinom zasađene vinovom lozom, a u koliko su il obrasle šumom, to prevladava sitna šuma listača (hrast, javor), koju sukcesivno pretvaraju u visoku. Jednake su prilike i duž rijeke Mozele, kuda nas vodi put prema Hunsriicku. Kraj od grada Cochema prema valovitom humlju Hunsrücka bogat je oborinama (cea 700 mm), a naročito je povoljna njihova godišnja distribucija. Povrh toga, tu su najbolja staništa njemačkog carstva. Čitav je ovaj predjel sposoban za poljoprivrednu kulturu pa se je prije neko osamdesetak godina tako i obrađivao. Tako se u sastojinama šumske uprave Kappel vide tragovi oranica. Rijedak primjer, kako je poljsko gospodarstvo uzmaknulo pred šumom, pa na bivšim oranicama danas nalazimo prvoklasne smrekove sastojine. Mi naravno ne možemo ulaziti u razloge, koji su bili mjerodavni za ovaj prelaz gospodarenja. Nu svakako je važno ispitati, koje prihode mogu davati umjetno podignute smrekove sastojine na jednom isključivo poljoprivrednom zemljištu. Tlo u ovom dijelu flunrücka predstavlja zadnji stadij trošenja škriljevca (Koblenzer Schichten) i vrlo je dobro. Humus je obilan i svagdje podjednak. Nadmorska visina 493 m (distr. 24a). Smreka je zasađena 1863. godine. Po podacima šumarnika Mersmann a ove su sastojine dosad dale slijedeće prihode proreda: do 1910. po hektaru cea 100 m3 » 1914. » » » 29.1 » » 1921. » » » 54.1 » » 1926. » » » 41.4 » » 1934. » » » 95.7 » » 1938. » » » 58.0 » Godine 1935. ustanovljena je drvna zaliha ovih smrekovih sastojina, koja u poredenju s podaćiima Schwappachovih tabela I. boniteta pokazuje slijedeće relacije po hektaru: a) zaliha na krupnom drvetu: 803 m3, po Schwap. 616 m3 b) broj stabala: 685 kom. » » 725 » c) srednja visina: 30 m » » 27.6 m Kružna ploha iznosi po hektaru 55.25 m2, srednji promjer 32 cm, a kubni sadržaj srednjeg stabla 1.17 m3. Procenat je tekućeg prirasta obračunat sa 2.4%. Ovi visoki iznosi nemaju, dakako, za nas većeg značenja. U najboljem slučaju mogu poslužiti za jedno teoretsko razmatranje uzgoja smreke u širem opsegu. Praktički pak uopće ne možemo predpostavitii osnivanje smrekovih sastojina na isključivo gospodarskom zemljištu. Stoga kod analize ovih podataka valja uvijek držati pred očima, da oni potječu sa zemljišta, kamo ne spada šuma kao trajna kultura. 3) Prolaz delegacije kroz Hessen-Nassau popratio je dnevnik Nationalblatt, Koblenz, od 16. jula 1939. Nr. 163 (»Jugoslawische Forstmänner in Koblenz, Besichtigungsfahrt zum Hunsrück und an die Mosel«). 234 |