DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 29 <-- 29 --> PDF |
hrast 21% površine bukvu .... 62% » smreku . . . . 9% » bor 5% » ariš 3% » Pošto se predviđa razmjer vrsta sa 0.60 bukve, 0.25 hrasta i ii 0.15 četinjača, to se dosljedno if favorizuju nedovoljno zastupane vrste. Međutim kako nam gornji podaci pokazuju, današnje stanje nije daleko od poželjne smjese. Godišnji etat iznosi 4.7 m3 po hektaru, što kod sječivih hrastika ove jedinice čini 4200 m3 godišnje. U svemu ima 450 hektara spessartskih hrastika s ukupnom gromadom od 250.000 m3 odnosno 400 do 500 m3 po hektaru. Gospodari se s ophodnjom! od 300 godina (prirast: 2 mm), a svrha je gospodarenja uzgoj hrastova 70 cm prsnog promjera (za furnlire). Primjećujem, da je, izuzev zaštićenog odsjeka, sva ostala površina opterećena servitutom drvarenja, pašarenja i sabiranja listinca. Tragovi se pašarenja vide gotovo svuda. Pomlađenje se vrši putem oplodne sječe (Schirmschlag), pri čemu se neuspjele praznine popunjuju sadnjom. Potrebna se bukova primjesa dobiva gdje je moguće iz izdanaka, inače pomoću naknadne sadnje. Glavni je preduvjet za uspjeh kultura ograđivanje plotovima (Einzauung) radi opasnosti od divljači. Tako je na pr. 1938. godine ubijeno samo veprova oko 900 komada. Prorede se vrše tek u 60. godini. U doba sječivosti daju spessartski hrastovi okruglo 75% grade, kod čega otpada 50% na trupce a 25%* na dužicu. Najveću nedaću ovih šuma čine Servituts . Ta davno stečena prava nije moguće lako dokinuti, pogotovo ne u narodu, gdje je pravna svijest tako visoko razvijena. S druge pak strane rješavanje servitutnih opterećenja izdvajanjem određenih kompleksa, kako se to kod nas uobičajilo, ne smatraju Nijemci! sretnim izlaskom. To u najmanju ruku znači znači žrtvovati! veliki dio šume i tako reći izručiti je propasti. Šumarske su vlasti prinuđene, da traže takove mjere, koje formalno ne diraju u stečena prava ali ih de facto (a to je glavno) radikalno sužavaju. Jedan takav pokušaj u Njemačkoj daje specijalna Uredba o ograničenju šumskih servituta iz god. 1937., čije propise bismo mogli obuhvatiti u glavnim obrisima kako slijedi: a) Servitut propada, ako se iz šume moraju vršiti podavanja boljih sortimenata na račun lošijih (na pr. tehničko drvo umjesto ogreva). b) Servitut propada, ako se pokaže, da je uživanje štetno po šumu (proizvodna i prihodna potrajnost). c) U svim ovakovim slučajevima likvidiranja prava služnosti, teret sabiranja ležikovine ostaje i dalje netaknut. Dakako, da ne možemo ispitivati! s kolikim uspjehom provode pojedine šumske uprave ove propise. Nedvojbeno je, da će ovakove mjere u tamošnjim prilikama donijeti bolje rezultate nego u našima. Poređiti spessartske hrastove s našima u Slavoniji vrlo je teško. Oni u glavnom zaostaju za našim kitnjakom, ma da je njihovu stabalnu visinu označio ing. M a r k i ć za kitnjak vrlo povoljnu. Pojedine bi se mlađe sastojine donekle mogle uporediti s našim kitnjakovim sastojinama u Psunju (»Jamaričko Brdo«), kako se to da zaključiti iz poredbe ing. C r n a d k a, koju je učinio prilikom obilaženja spessartskih šuma. Glavna je razlika, što ovdje kitnjak dolazi u smjesi s bukovom izdanačom, koja 231 |