DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 27 <-- 27 --> PDF |
tumače kao prirodno nestajanje (Tannensterbe). Nekad dominantna bukva istrebljena je u uzgojnim mjerama potpuno. Izgleda, da je to i uzrok vidljivom pogoršanju tla. na kom smreka dominira već preko pola stoljeća. Zato i današnja uprava ponovno i s vrlo velikim poteškoćama ubacuje bukovinu u čiste- četinjače kako bi popravila produktivnu sposobnost zemljišta. Ma da se ne radi o većim nadmorskim visinama, ipak šume mnogo trpe od snjegoloma. U višim položajima jedva da ima koji predjel, gdje ne bi bilo prevršenih smrekovih stabala. Prema podacima naših pratioca, posljednja je jača katastrofa zabilježena u zimi godine 1926./27. sa cea 20 m3 preloma po hektaru. Sve do 1920. godine šumama se gospodarilo čistom sječiom. Tada je, dakle prije dva decenija, prešla uprava na prirodno pomladenje. Primijenjeni su gotovo svi u teoriji ustaljeni! oblici oplodne sječe, počev od bavarskog načina i Wagnerovog Blendersaumschlaga, pa sve do t. zv. Zonenfemelschlaga. Sve je provedeno s naročitom pažnjom i potrebnim obzirom na nedostatnu primjesu bukve (si. 6.). Ali unatoč primjene svih tih znanstveno priznatih metoda, pomladenje n i j e uspjelo. Barem ne u najvećem dijelu pomladnih sječi´na niti u toliko, da bi se barem jednom uzgojnom sistemu pouzdano mogao priznati relativni uspjeh. Ovdje moram istaći, da i u Njemačkoj ponekad vrijedi staro šumarsko iskustvo: »das Op erat ist gut, aber die Natur ist falsch«. Koje će još suptilnije i uspješnije uzgojne mjere upotrijebiti stručna uprava da se što više približi zahtjevima tvrdoglave prirode, za sad nije moguće predvidjeti. III. Duž Majne u Hessen Nassau Ostavljajući! oblast srednjonjemačkih četinjača krećemo prema zapadu u jedinu veću oblast pretežnih listača (u si. 1. — F.). Nekad u ovom kraju, što se proteže od Würzburga pa sve do povrh obronaka Schwarzwalda, uopće nije bilo četinjavih šuma (izuzev sporadično rasijanog bora). Danas već međutim dolaze četinjače u razmjerno većoj množini. Pedološke su prilike, napose u franačkom Mittelwaldu, vrlo podesne za uzgoj lisnatim šuma, a još više za uzgoj četinjača, psa bismo ovdje s pravom očekivali! svagdje najpovoljnije sastojinske oblike. Ipak takovih u velikom dijelu ne nalazimo. Tome je po uvjeravanju naše pratnje razlogom pretežitost malog seljačkog šumskog posjeda, gdje se provodi patrijarhalno ekstenzivno šumsko gospodarstvo izvan dohvata šumarskog stručnjaka. Svakako jedan veliki dio šumskog areala pripada odlično gospodarenim objektima, koji mogu biti! uzorom svim kulturnim narodima. Te ćemo objekte, koji su po svom glasu poznati i u našem šumarstvu, prikazati u narednih nekoliko redaka (si. 7.). a) Spess art Nalazimo se u bukovom i borovom području Odenwalda i Spessarta, gdje i jedan znatniji dio pripada hrast u (šumska uprava Pohrbrunn). Na ovom relativno slabom tlu šarenog pješčenjaka t. zv. Buntsandsteina uspjelo je čovječjoj ruci. da podesnim uzgojnim, mjerama u većem opsegu sačuva hrastove sastojine od nadiranja bukve. Rohrbrunnski su hrastici najljepše njemačke šume:, koje leže u centru Spessarta oko 430 metara nad morem. Nama je pokazan najljepši distrikt, koji predstavlja ostatak poznatih spessartskih hrastika u površinu od svega 229 |