DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 25 <-- 25 --> PDF |
II. Thüringen Iz brandenburške nizine vodi nas put u Weimar, centar šumovitog Thüringena, koji se s pravom naziva »das grüne Herz Deutschlands«. Šume su ove oblasti odijeljene od onih brandenburške nizine pojasom obešumljenog njemačkog černozjoma (waldfreie mitteldeutsche Schwarzerdegebiet), koji pripada oblasti prapora (u si. 1. ozn. H), što se proteže u razmjerno širokoj pruzi duž mede njemačkog sredogorja. Vrlo plodna zemljišta ovog područja pripadaju poljskom gospodarstvu. Inače su u ovom kraju poznate naslage ugljena, koje su u centralnoj Njemačkoj omogućile razvoj ogromne industrije. Bliža okolica i sam grad Jen a leži na podnožju thurinških brda, čije temeljno kamenje čini Ijušturni vapnenac (Muschelkalk) sporadično pokriven praporom. Na ovim se povoljnim staništima nalaze bukove sastojine s nešto hrasta ali redom loše kvalitete, što je posljedica prijašnjeg podržavanja srednjih šuma. U neposrednoj okolici Jene nalazimo i nekoje padine pošumljene borom, ali to su većinom mali vapneni humci uz granicu spomenutog suhog obešumljenog prapora. Tek južno od Jene počima prava oblast njemačkih četinjača. Glavna je vrsta ovih šuma smreka s nešto bora a tu i tamo i jele. Bukva, hrast i ostale listače dolaze jače samo na nekojim mjestima. Općenito se može uzeti, da u Thüringenwaldu prevladava samo smreka. Zaustavit ćemo se na jednoj od mnogobrojnih šumarija, — u Lehestenu, — što se prostire na najjužnijem dijelu Thüringena uz bavarsku među2). Lehesten Ovaj državni šumski posjed leži na visovima Frankenwalda, koji čini razvode pontskog i sjevernomorskog poriječja. Najviši je ispon u ovom dijelu Wetzstein (792 m), a taj je ujedno 1 najviši brijeg Frankenwalda. Obilježje terena daje položiti! planinski masiv ispresijecan rijetkim erozivnim dolinama. Šuma je u pravilu kompaktna i tek sporadično prekidana gdjeikojim manjim naseljem. Čitav kraj u mnogom podsjeća na naš Gorski Kotar ali blažih i pitomijih oblika (si. 5.). Klimatski prüpada ovaj kraj podneblju njemačkog sredogorja. Srednja godišnja temperatura iznosi ..5°. a visina vodenih taloga 890 mm (u vegetacionoj periodi 340 mm). Svuda vladaju dugačke sniježne zime i česte magle prilično slično kao i u našem kraškom visočju. Geološki! pripada tlo karbonskoji formaciji, koja se ovdje pojavljuje u t. zv. kulmskim naslagama. Temeljno kamenje čini plavi škriljievac (blaue Dachschiefer) i kvarcit (Wetzsteinquarzit). Na škriljevcu prevladava prhko glinasto tlo a na kvarcitu plitko propusno i kamenito tlo s jakim pokro 2) Dolazak naše delegacije u Thüringen objavili su slijedeći dnevni listovi u posebnim duljim člancima: a) Thüringer Gauzeitung (Weimar) od 12. jula 1939 Nr. 160 (»Jugoslawische Forstmänner als Gäste des Gauleiters«) i od 17. jula 1939. Nr. 164 (Hoher Besuch in Lehesten«), b) Lehestener Zeitung od 15. jula 1939 Nr. 83 (Hoher Besuch in Lehesten, Besichtigung des hiesigen Staatsforstrevieres und Staats-schieferbrüche durch führende Forstbeamte des Reiches und jugoslawischer Forstmänner«), c) Saatfelder Kreisblatt od 17. jula 1939. Nr. 164 (»Jugoslawische Forstmänner auf Studienfahrt durch Deutschland«). 227 |