DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Tabla KI. Gibanje produktivnih faktora kod borovih rasa u šumskoj upravi Chorin kod Eberswalda (po Dengleru) Glavna sastojina Izrađena 1929—33 i# Proveniencij a broj prsni kružna drvna broj kružna drvna pro staploha zaliha staploha zaliha mjer bala bala Škotska .. . 5437 T6 7-7 25-3 96 2836 5-5 17 113 Južna Francuska 3680 7-— 8-1 18-7 65 1327 25 7 72 Istočna Pruska . 5246 9-8 8-8 318 156 2260 7´9 34 190 Belgija . . . . 4554 10 — 9-2 303 152 4292 9-9 39 191 Pfalz . . . . 3567 9-4 101 286 134 3373 10-6 40 174 Kurland . . . 5260 8-9 8 3 285 127 2238 39 11 138 Brandenburg . . 5147 9 5 8-7 30´5 145 2236 9-4 38 183 Istočnu Rusija 3310 6 9 7 6 15-1 52 1967 4-2 11 63 c) Freienwalde Preko 50% površine pripada tlu temeljnih il završnih morena, koje su ovdje stvorile humovite terenske oblike pokrivene bogatom pjeskovitom glinom, vrlo podesnom za uzgoj listača. Manji dio revira leži na sitoozrnoj, suhoj i siromašnoj pjeskulji, koja se mjestimice pretvara u živi pijesak (29%). Preostatak (21%) pripada najsiromašnijem dolinskom pomičnom pijesku (Talgeschiebesand). Prema Schwappachovom bonitüranju sadanje tlo hrastovih sastojina pokazuje pretežno II., bukovih II.—III., a borovih II.—IV. bonitet. U glavnom daje revir sve međustepene između I. hrastovog i V. borovog boniteta, pa tako omogućuje uzgoj velikog broja vrsta. Visina vodenih taloga iznosu godišnje 550 mm, a prosječna godišnja temperatura 8.5°C, koja se za vrijeme vegetacione periode diže na 15.9°C. Sliku sastojina daje u prvom redu bor, zatim bukva i napokon hrast dijelom u čistim a dijelom u mješovitim sastojinama. Računa se, da otpada na bor 65.2%, bukvu 16.2% a na hrast 16.1% površine, dok ostatak zapremaju razne primješane vrste kao smreka, breza, đuglaziija, joha, Carva, jasen i ariš. Prevladavaju niži dobni razredi ispod 40 godina (45.4%). Srednja je starost ustanovljena sa 55 godina. Drvna je zaliha procijenjena na 138 m3 po hektaru (krupno drvo). Od toga otpada na hrast U%„ bukvu 29% a na bor 59%. Ostatak 1% ide na primješane vrste. Gibanje etata u toku ovog stoljeća prikazuje Tabla IV. Iz tih se podataka vidi!, da je etat za ova četiri decenija poskočio gotovo na dvostruki iznos, dok se procenat tehnike umanjio u gotovo jednakoj relaciji. U tom je krupna razlika između ireienwaldskog i susjednih revira. 225 |