DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Našu je delegaciju interesiralo gospodarenje s listačama na tlu završnih morena, što se ovdje pojavljuje u vidu grubog pijeska i šljunka, s kojih je, prema demonstraciji prof. W i 11 i c h a, isprano vapno sve do gotovo 2 metra dubljine. Primjer ovakovog gospodarenja s navedenim ciljem Vidjeli smo, u čistoj bukovoj sastojim (Jagen 91), koja je proizašla iz mješovite s hrastom i stablimično uprskanim borom. Sadanja je čista bukva starosti cea 100 god. proizvedena prirodnim pomladenjem i pripada I/II bonitetu. Prema podacima šumarnika Wagenhoff,a današnje stanje pokazuje: srednji prsni promjer 36 cm, srednju visinu 29 m, broj stabala po hektaru 239 i drvnu zalihu po hektaru 320 m3 na krupnom drvetu. Navedena se pretvorba vrši različito prema ekspoziciji! terena. Tako se kod ravnih položaja il južnih ekspozicija uvodi hrast putem sadnje, a potrebna se primjesa bukve regulira prirodnim, pomladenjem. Na sjevernim i sjevedoistočnim ekspozicijama zamjenjuju hrast u glavnom četinjave vrste, smreka, duglazija i ariš. Konačan omjer smjese, koji se želi postići, predpostavlja 60% bukve i 40% četinjača, dakle upravo obratnu relaciju od one, koju mi favoriziramo u šumama, kraškog visočja. Chorinska šumska uprava je, kako znamo, na daleko poznata sa svojim rezultatima na polju istraživanja borovi h ras a odnosno upliva provenijencije borovog sjemena. Iskoristili smo ovu rijetku priliku, da se upoznamo i s ovim važnim rezultatima, dobivenim na ovom tlu grube šljunkovite pjeskulje, koja je djelomično pokrivena do 1 metar debelim slojem finog pijeska. Mi smo vrlo zahvalni slavnom profesoru D e n g I e r u, koji nas je lično proveo kroz ove borove sastojine (Jagen 85) i dao nam sva potrebna obavještenja. Tu je u prijašnjoj čistoj borovoj sastojini po Schwappachovom predlogu 1907. godine započeto s pokus&ma uzgoja internacionalnih rasa bora, pri čemu je uzeto u obzir osam raznih provenijencija. Istovremeno su bili započeti pokusi i u Tharandtu (Saska), Hessenu, Bavarskoj, Austriji,, Madžarskoj, Rusiji, Švedskoj i Belgiji. Podaci posljednjeg snimanja iz 1933. god. pokazuju 30-godišnji rezultat, kako se vidi iz Table III. Primjećujem, da, je drvna zaliha u ovim podacima obračunata približno t. j . kao polovica produkta kružne plohe i visine. Što se tiče tipičnih svojstava pojedinih rasa, koja se u navedenoj tabeli ne mogu numerički prikazati, mogli bismo razlikovati u glavnom tri! kategorije svojstava i to: oblik, čistoću i morfološke značajke. Sva su ta tipična svojstva prilično upadljiva pa se dadu kod malo točnijeg pregleda lako ustanoviti. Što se tiče oblik a naročito se ističu rase sjeveroistočnih provenijencija (istočno-pruski, kulandski, brandenburški i! ruski bor), kod kojih 68—95% stabala pokazuje potpunu ili pretežnu pravnost. Za njima, u ovom pogledu daleko zaostaju tri južne i zapadne rase, kod kojih se ovaj procenat tek oko 16—45% stabala (južno-francuski, belgijski i škotski! bor), dok najnepovoljniji oblik pokazuje rajnskopfalačka rasa. U vezi sa čistoćo m lako je zapaziti razvijenu granatost francuske i rajnsko-pfalačke rase, dok se borovi istočno-pruske i ruske provenijencije odlikuju finim tankim granjem. Napokon se kod poređenja morfoloških značajki pojedinih rasa naročito ističe francuski bor s kratkim iglicama, pokrivenim modrosivom voštanom prevlakom. 224 |