DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 21 <-- 21 --> PDF |
preostatak otpada dijelom na sander (34%) a dijelom na pijesak (26%). Od vrsta najveći dio otpada na čiste borove sastojine (63%) a manji na bukvu i tvrde listače (32%). Preostatak otpada na meke listače (3%) i nekoje primješane četinjače kao ariš, smreka, jela i duglazija (2%). Pretežno su zastupani niži dobni razredi (ispod 80 godina) sa ukupno 62%, dok oni iznad ove dobe zapremaju 36% površine. Na neobraslo zemljište otpada svega 3% površine. Kod svega valja imati u vidu, da se sastojine u ebersrwaldskim naučnim revirima podržavaju i preko 160 godine starosti i prema tome se razredi ispod 80 godina mogu smatrati nižima, ma da bi kod redovnih ophodnja predstavljali u najmanju ruku srednjedobne sastojine. Prosječna drvna zaliha za čitavu jedinicu iznosi 191 m8, a gromadni prirast 5.92 m3 po hektaru. Postotak prirasta za sastojine iznad 40 godina iznosi 2.7%. Kako se je u toku posljednjeg stoljeća kretalo iskorišćivanje, pokazuju podaci Table II. Iz njih izlazi, da je visina godišnjeg etata vrlo polagano rasla, dok se nije dignula od 4^6 m3 po hektaru. Ipak nije nikad prešla visinu prosječnog godišnjeg prirasta. Veći porast bilježi procenat tehničkog drveta, koji se diže od 8—44% cjelokupne užite gromade. Sigurno je, da će ovaj procenat i dalje rasti, osobito ako uvažimo preradu celuloznog drveta napose kod bukve. Tabla II. Pregled užitih gromađa i gibanje intenziteta izrade u toku posljednjeg stoljeća za područje šumske uprave Chori kod Eberswalda (po Olbergu) Razdoblj e Posječena groProcenat mađa na građevnog krupnom đrvetu drveta od do po hektaru godine m3 /o 1820 1832 388 12 1842 1863 243 12 1864 1870 322 8 1871 1874 .-.. 11 1875 1881 3-35 12 1882 1888 2-46 31 1889 1909 4-35 62 1910 1929 5´76 54 1830 1934 4-82 42 1931 1936 581 44 Svrha je gospodarenja kod bukve pretvaranje čistih sastojüna u mješovite s hrastom i četinjačama već prema bonitetu ii položaju pojedinih distrikata. Kod borovih sastojina, napose kod kvalitativno manje vrijednih na staništima temeljnih i završnih morena, zadatak je, da se čiste sastojine bora pretvore u mješovite sa smrekom, duglazijomarišem. 223 |