DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 20     <-- 20 -->        PDF

96% bora, 3.5% listača, (hrast, bukva i! meke listače) i! tek 0.5 posto ostalih
četinjača.


Pretežno su zastupani mlađi! dobni razredi (1—80 god.) sa svega
69% dok viši) nešto zaostaju sa svega 287° (na neobrašeno tlo otpada
3%) površine. Uslijed toga je prosječna starost obračunata sa 55 godina.
Ukupna konkretna drvna zaliha iznosi prosječno 139 m3 po hektaru a
sveukupni gromadni prirast 4.2 m3 po hektaru. Prema podacima prof.
Dra Hilfa užita je u toku posljednjih 40 godina gromađa kako prikazuje
priložena Tabla I. Iz tih podataka, ako izuzmemo kalamitete uslijed navale
Tracheae piniperdae (Eulenfrass) 1925. godine, vidimo, da se iskoriišćavanje
točno pridržava visine prosječnog gromadnog prirasta te da
rijetko prelazi 4 m3 po hektaru.


Tabla I.


Pregled užitih gromađa, gibanje intenziteta izrade i prosječne cijene u toku posljednjih četiriju
decenija za područje šumske uprave Finowtal kod Eberswalda (po Hilfu)


Razdoblj e
od do
Posječena
gromađa na
krupnom
đrvetu po
hektaru
procenat
građe
(krupno
drvo)
Prosječna
postignuta
cijena
po 1 m3 Opask a
godine m3 /o EM
1900 1913 42 6 74 12-62
1920 1924 5-71 65 -* ) *) inflacija
1926
19 25
1930
21-67
75 5
78
72
14-29*)
15-19
*) kalamiteti
(Trachaza)
1931 1933 32 0 60 8´86
19 34 35 5 56 11-18
1935 1936 4-18 61 11-31


Obilazeći borove kulture u ovom reviru naša je delegacija mogla
u vezi s primješanim vrstama učiniti nekoje važne konstatacije. Tako je
vrlo značajno, da se na ovoj stojbini uvodi u buduću sastojbinu ari š i
smreka, dakle vrste, koje prema naučnom saznanju u smjesi1 s borom te
na ovom staništu i klimi nemaju izgleda za uspjeh .U tom je smislu član
naše delegacije ing. Dr. J. Z u b o v i ć postavio pitanje na našu stručnu
pratnju. Dobili smo objašnjenje, da se ove vrste unose isključivo u svrhu
naučnog istraživanja, dokle i koliko može njihov uzgoj napredovati: u
ovdašnjim stojbinskiim prilikama. Pritom je prof. Hilf naročito podvukao,
da se nikakova uzgojna pravila s gledišta nauke ne smiju smatrati
za uvijek riješena. Na upit o troškovima pošumljenja odgovoreno
je, da po jednom: hektaru treba svega 5000 kg sjemenja, a to predstavlja


izdatak od kojih 60.— RM. Trošak pošumljenja dakle nijekonkretni objekt ni važan, jer se radi o znanstvenoj svrsi.
velik a za
i
b) C h o r i n


Šumska uprava s naučnim zadatkom postoji od 1833. godine. Gotovo
polovica površine otpada na tlo temeljnih i završnih morena (40%) dok


222