DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 20 <-- 20 --> PDF |
96% bora, 3.5% listača, (hrast, bukva i! meke listače) i! tek 0.5 posto ostalih četinjača. Pretežno su zastupani mlađi! dobni razredi (1—80 god.) sa svega 69% dok viši) nešto zaostaju sa svega 287° (na neobrašeno tlo otpada 3%) površine. Uslijed toga je prosječna starost obračunata sa 55 godina. Ukupna konkretna drvna zaliha iznosi prosječno 139 m3 po hektaru a sveukupni gromadni prirast 4.2 m3 po hektaru. Prema podacima prof. Dra Hilfa užita je u toku posljednjih 40 godina gromađa kako prikazuje priložena Tabla I. Iz tih podataka, ako izuzmemo kalamitete uslijed navale Tracheae piniperdae (Eulenfrass) 1925. godine, vidimo, da se iskoriišćavanje točno pridržava visine prosječnog gromadnog prirasta te da rijetko prelazi 4 m3 po hektaru. Tabla I. Pregled užitih gromađa, gibanje intenziteta izrade i prosječne cijene u toku posljednjih četiriju decenija za područje šumske uprave Finowtal kod Eberswalda (po Hilfu) Razdoblj e od do Posječena gromađa na krupnom đrvetu po hektaru procenat građe (krupno drvo) Prosječna postignuta cijena po 1 m3 Opask a godine m3 /o EM 1900 1913 42 6 74 12-62 1920 1924 5-71 65 -* ) *) inflacija 1926 19 25 1930 21-67 75 5 78 72 14-29*) 15-19 *) kalamiteti (Trachaza) 1931 1933 32 0 60 8´86 19 34 35 5 56 11-18 1935 1936 4-18 61 11-31 Obilazeći borove kulture u ovom reviru naša je delegacija mogla u vezi s primješanim vrstama učiniti nekoje važne konstatacije. Tako je vrlo značajno, da se na ovoj stojbini uvodi u buduću sastojbinu ari š i smreka, dakle vrste, koje prema naučnom saznanju u smjesi1 s borom te na ovom staništu i klimi nemaju izgleda za uspjeh .U tom je smislu član naše delegacije ing. Dr. J. Z u b o v i ć postavio pitanje na našu stručnu pratnju. Dobili smo objašnjenje, da se ove vrste unose isključivo u svrhu naučnog istraživanja, dokle i koliko može njihov uzgoj napredovati: u ovdašnjim stojbinskiim prilikama. Pritom je prof. Hilf naročito podvukao, da se nikakova uzgojna pravila s gledišta nauke ne smiju smatrati za uvijek riješena. Na upit o troškovima pošumljenja odgovoreno je, da po jednom: hektaru treba svega 5000 kg sjemenja, a to predstavlja izdatak od kojih 60.— RM. Trošak pošumljenja dakle nijekonkretni objekt ni važan, jer se radi o znanstvenoj svrsi. velik a za i b) C h o r i n Šumska uprava s naučnim zadatkom postoji od 1833. godine. Gotovo polovica površine otpada na tlo temeljnih i završnih morena (40%) dok 222 |