DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 18 <-- 18 --> PDF |
U Eberswaldu mi ćemo se prije svega zaustaviti na najvišem šumarskom naučnom zavodu u Pruskoj; (Forstliche Hochschule), jer je njegova prošlost ispunjena najslavnijim imenima šumarske nauke. Možemo ovdje nekoje i spomenuti. To su Pfeil, Müller, Dankelmann, Wiebecke, Dengler (uzgoj šuma), Schwappach, Q. L. Hartig, Wiedemann, Wittich (taksacija), Ratzeburg (zoologija), Albert (pedologija), Schubert, Hilf i mnogi drugi. Visoka škola je osnovana 1830. god. po Dru Wilchelmu Pf eil u, koji je već od 1821. godine predavao šumarstvo na berlinskom univerzitetu. Prenošenje šumarskog akademskog studija iz Berlina u Eberswalde izvršeno je po savjetu glasovitog prirodoslovca Aleksandra von Humbold t a sa svrhom, da bi! se ovdje, u šumovitom i raznolikom okolišu, mogla nauka razvijati u najužoj vezi! s objektom svog studija. Upravo ta veza škole !il šume, teorije i prakse, glavna jie značajka ovog zavoda, pa se već preko jednog stoljeća upire njegov znanstveni rad na četiri velika školska revira i u njima brojne pokusne plohe. Današnja visoka škola u Eberswaldu jie jedini! samostalni naučni zavod svoje vrste u Njemačkoj. Svagdje je drugdje šumarski studij: vezan ili s univerzitetom (München, Freiburg, Qöttingen), il!i s tehnikom (Dresden- Tharandt), ili sa srodnim privrednim strukama (Beč). Ma da je ovaj znameniti zavod u svom stoljetnom radu odgojio preko 4000 šumarskih stručnjaka raznih narodnosti! i stekao neprolaznih zasluga za znanost, on je tek 1921. godine dobio rektorski sustav i pravo promocije. Jedan dokaz više, kako i tu kao !i svagdje privredne nauke polagano ali sigurno stiču svoj opravdani položaj i ugled. Što se tiče naučnih instituta u Eberswaldu moramo razlikovati dvije vrste: a) instituti same visoke škole (Institute der Hochschule) i b) instituti pruske pokusne postaje (die preussische Versuchsanstalt für Waldwirtschaft). U prvu grupu spada 16 instituta (bibliografski!, meteorološki, kemijski, mineraloško-geološki, pedološki, botanički, zoološki, ihtiološki, šumsko-uzgojni., taksacioni, uporabni, šumarsko-političkii, šumsko-trgovački, lovmo-privredni institut za ispitivanje sjemenja). U drugu grupu spada 6 specijalnim instituta neovisnih o visokoj školi: Institut za uzgajanje šuma, za istraživanje prihoda, za obranu šuma. za nauku o šumskom radu i! napokon poseban zavod za istraživanje drveta (Reichsanstalt für Holzforschung), koji radi u dva instituta (mehaničko-tehnološkom i kemijsko-tehnološkom). Međutim živi dokumenat suradnje nauke i prakse predstavljaju u Eberswaldu školsk i r e v i r i, gdje tragove te korisne veze i njezine odlične rezultate nalazimo u gotovo svakoj sastojim. Tu su radili Pfeil, Rankelmann i Möller, osnivač ideje o trajnoj šumi (Dauerwald). Tim su šumama upravljali Martin, Kienitz, Wiebecke, Zeising i plejada drugih nama poznatih znanstvenih radnika. Tu su u težnji za istinom postavljana na prirodu neprestano nova pitanja u formi pokusnih ploha, na koje je ona tek nakon više decenija davala tražene odgovore (Schwappach). Posve je stoga shvatljivo, da ove objekte iz godine u godinu posjećuju mnogi stručnjaci iz Njemačke i inozemstva ne samo u cilju, da se upoznaju s prirodom sjeveronjemačke šume, već i da se okoriste rezultatima jednog solidnog stoljetnog rada1). 1) Delegaciju je pozdravio tamošnji dnevnik Märkischer Stadt- und Landobote. Eberswalder Zeitung od 10. jula 1939, Nr. 158 (»Jugoslawische Forstmänner zu Gast«). 220 |