DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 17 <-- 17 --> PDF |
da trajno osigura normalni oticaj vode dl tako iz malaričnih močvara stvori! prijatna jezera, a sive blatnjave kaljuže pretvori u pitome zelene travnjake. Tu funkciju šume neće čovječja ruka pa ni uz pomoć moderne tehnike nikada premašiti. B) Eberswalde Ovaj centar pruskog naučnog šumarstva leži nešto preko pedesetak kilometara od sjeveroistočnih berlinskih predgrađa. Kraj se prostire u oblasti! nizinskog bora (SI. 1, — H) s nešto jačim procentom lisnatih šuma naročito u sjevernom dijelu (5—10%). U ovom se području nalaze najveće borove šume njemačkog carstva svih priihodnih sposobnosti, od najjačih (sjever) do najslabijih (južni dio). Prosječna godišnja temperatura iznosi 8°C, visina vodenih taloga 561 mm (godišnje 180 kišnih dana) SI. 3. — Pejsaž iz istoeno-pruskih šuma. Nastamba radničke partije za šumske poslove (Arbeitsdienst) na obali Verbellinskog jezera kod Eberswalda. a relativna vlaga 74%. Za razl´i´ku od naših krajeva valja istaći, da najmanje kiše pada tokom proljeća (maj, juni) a najviše u toku ljeta (juli). Dodamo li k tome još i upliv geoloških formacija, koje su podjednake kao i u okolici Berlina,, nalazimo ovdje sasvim drugčilje uslove uzgoja bora nego u našim klimatskim i pedološkim odnosima. Zato držim, da bi navađanje svih većinom zamjerntih rezultata njemačkog šumarstva u ovom području bilo za naše potrebe tek informativnog značaja, a jednostavna bi primjena stečenih iskustava bila u najmanju ruku nekritična, a možda i štetna (SI. 3). Mi visoko cijenimo rad 51 uspjeh pruskih šumara, ali nas naše prilike u uzgoju bora, napose u krajevima primorskog Krasa, sile, da samu! izgradimo znanstvene i praktične principe. S tim se uvjerenjem mogu primiti uzgojni uspjesi eberswaldskih školskih revira, koje podatke iznosim ovdje jedino s razloga eventualne komparacije s našima, a nada sve zato, što su oni djelo najjačih autoriteta naše struke. 219 |