DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 15 <-- 15 --> PDF |
davni razni faktori, napose značajke klime, visinska razgrana terena, glavne vrste drveta i geološka podloga staništa. Opći privredni! i prometni razlozi! nisu nigdje naročito naglašeni, iako bismo to prvenstveno očekivali. Iz toga izvodimo zaključak, da je ustroj šumskih oblasti izvršen na podlozi u prvom redu bioloških, a u drugom redu ekonomskih kriterija. Što više, ovi potonji su gotovo jače izraženi u šumskim područjima t. j. dijelovima oblasti, gdje je inače jedino mjerodavna vrsta drveća. Sve je to razlogom, da s privrednog stanovišta nisu nekoje oblasti dovoljno arondirane (A, E, Q), niti se njihove mede poklapaju s granicama provincija. Radi lakše orientacije mi se u pregledu objekata ne ćemo držati! ove podjele, već dosadanjih samoupravnih i historijskih jedinica po hronološkom slijedu naše ekskurzije. I. Brandenburg A) Berlin Područje, na čijoj sjevernoj strani leži njemačka metropola, pripada oblasti! nizinskog bora s vrlo neznatnom primjesom listača. Postotak listača dosiže jedva 5% od svih šuma ovog područjia. Borova ravnica njemačkog sjeveroistoka leži na diluvijalnom sektoru sjeveronjemačke uleknine. Tu je raspodjela geoloških formacija temeljnih i završnih morena, sandra, pješčanih dolina i aluvijalnih naslaga mjerodavna koliko za procenat šumovitosti i visinu šumskih prihoda, toliko I za procenat lisnatih šuma. Pri tom valja uvažiti, da su teška plodna zemljišta temeljnih i završnih morena svagdje ustupljena poljoprivredi, gdje to iole dozvoljava reljef terena. Pod šumom se nalaze samo lakša pjeskovita i teška morenska zemljišta strmijih oblika. Bor je jedina dominantna vrsta na svim siromašnim pjeskuljama, dok na bogatijem sandru dolazi i hrast makar i u neznatnoj množini. Na temeljnim se je i završnim morenama sačuvala do danas lisnata šuma, koju sukcesivno pretvaraju u borike. Inače je na završnim morenama glavna vrsta bukva, a na teškim se tlima temeljnih morena zapaža i nešto jača primjesa hrasta. Tragove iscrpljenog i! zapuštenog zemljišta nalaziilmo u glavnom kod šuma malog seljačkog posjeda, što se ima pripisati intenzivnom odnašanju listinca. Jedan od najzanimivijih objekata ovog područja čini glasoviti Grunewal d u neposrednoj blizini grada Berlina, (SI. 2). Prostire se između gradskih naselja i Havelskog jezera u površ´iui od kojih 4600 hektara. Danas je čisti borik, koji je vještačkim putem nastao ih hrastove šume u toku posljednjeg stoljeća. Po navodima šum. direktora S c h i r m e r a, hrastova je grunewaldsika šuma u vrijeme Friedricha Velikog zapremala oko tri puta veću površinu od današnje 12000 hektara). Hrastove je spomenuti vladar prodao u Englesku za svrhe brodogradnje. Tako je iz tih šuma nestalo hrasta a na njegovo su mjesto došle čiste borove sastojine. Provedena se pretvorba bez obzira na rentabilnost ne smatra sretnom, dijelom radi veće opasnosti! od požara (visina vodenih taloga iznosi godišnje jedva 400 mm), a dijelom i radi estetskih momenata, kojima se uz finansijski efekat rukovodi šumsko gospodarstvo radi neposredne blizine orijaškoga grada. U tu se svrhu nastoji uvesti! nekoje domaće listače (Betula) a dapače i egzote (Prunus serotina), koje odgovaraju ovom klimatu i tlu (pjeskovita glina). Kako pretežnu! dio šume čine stariji dobni razredi (u = 120)), koji dolaze do sjieče, to se uvođenje listača nalazi u tečaju. 217 |