DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6/1941 str. 14     <-- 14 -->        PDF

siromašna ravnica južne Moravske, We´mviertel (bor, hrast) i mješovite
lisnate šume Marsovog gorja.


B) ALPINSKA OBLAST obuhvata dijelom čiste četinjave a dijelom
mješovite četinjave i lisnate alpinske šume. Raspada se u četiri područja
i to: na donjo koruško (smreka, bukva), unutrašnje alpinsko (bez bukve),
i dva pojasa mješovitih šuma: sjeveroistočne Alpe (pretežna bukva) i
sjeverozapadne Alpe (pretežne četinjače).


C) KARPATSKA OBLAST. Ovamo spadaju obronci zapadnih Karpata,
koji čine svega jedno područje (smreka, jela, bukva).


D) OBLAST ČEŠKIH ČETINJAČA. Ova oblast ima svega osam
područja: češko-moravsko visočje (smreka, bor), vltavski bazen (bor,
smreka), reon Brdv (smreka, bor), plzenjs´kil bazen (bor, smreka), carska
šuma i gorje Duppau (smreka), visoravan Drachanska (smreka, jela),
sudetsko prigorje (bor, hrast) i napokon centralna, šumom siromašna
Češka.


E) OBLAST NJEMAČKIH ČETINJAČA. U ovu skupinu ulazi devet
šumskih područja gornje i srednje Njemačke: Waldviertel bivše Donje
Austrije (smreka, bor), alpinsko prigorje (smreka), bavarska šuma, švapska
šuma, Franken i Oberpfalz (bor), srednjofranački i sudetsko-thurinški
kompleks (smreka), glatzerska brda i gornji Gesenke (smreka, jela) te
napokon donji Gesenke (smreka, jela).


F) OBLAST NJEMAČKIH LISTAČA. Prostor ove oblasti ide u
glavnom duž Rajne i zaprema petnaest područja: Württemberg (bukva),
Schwarzwald (jela, smreka), područje gornje Rajne !i mainska nizina (bor,
bukva), mainski šumom siromašan bazen, Jagstkreis (jela, smreka), franačko
humlje, Odenwald i Spessart (bukva, bor), Pfalz, Hannover-Hessen
desna obala Rajne (bukva, hrast,) donji Sauerland (hrastova niska šuma),
(bukva), lijeva obala Raj´ne (hrast, bukva), Hessen, Thüringen (bor, bukva),
gornji Sauerland (smreka), i Harz (smreka).


G) OBLAST PRAPORA. Ovamo spadaju manje šumoviti krajevi
srednje i istočne Njemačke sa svega četiri područja: mala šleska nizina
(poljodjeljstvo), šleski hrastici1, velika šleska nizina (poljodjeljstvo) i područje
srednje-njemačkog černozjoma.


H) OBLAST NIZINSKOG BORA. Tu se ubraja sjevero-njemačka
nizina, koja se raspada u tri područja: gornje šlesko (bor, smreka),
istočno-njemačko s pretežnim borom i istočno-njemačko s pretežnim
liistačama.


J) OBLAST SJEVEROZAPADNE NIZINE sa šest područja: Köln-
Münster (hrast), donja Rajna-Vezera (bor, hrast), donjo-sasko prigorje
(hrast, bukva), luneburška rudina (bor), hollsteinska kultura (smreka) i
napokon primorje Sjevernog mora.


K) OBLAST BALTIČKIH MORENA s područjima istočnog Pommerna
(bor, bukva) i Hollstein-Mecklenburga (bukva, bor).


L) OBLAST ISTOČNOEUROPSKE NIZINE. Ova grupa obuhvata
tri područja; mazursku ravnicu (bor), centralnu kompleks Istočne Pruske
(mješovita šuma) i istočno-prusku nizinu (joha).


To bi u glavnom bili temeljni obrisi šumskog prostornog reoniranja
trećega carstva. Svakako kratak pregled ali za naše svrhe ipak dostatan
utoliko, da možemo upoznati osnovu, na kojoj je ovaj sustav izgrađen.
Ta osnova rije jedinstvena. Za izlučivanje su pojedinih oblasti bili mjero


216