DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ing. Dušan Vučković (Cetinje): PRILOG PROUČAVANJU PLEMENSKIH, SEOSKIH I BRATSTVENIČKIH ŠUMA U CRNO] GORI* (ETUDE SUR LES FORETS COLLECTIVES A MONTENEGRO) VII. Prodaje drveta iz ovih šuma, kako su vršene ranije, kako se danas postupa i kako bi trebalo raditi. Opć e stanje . Zbog siromašnog stanja vlasnika ovih šuma, oskudice kapitala i radne snage te osustva saobraćajnih sredstava, dolaze kod prodaja drveta iz ovih šuma u obzir samo dugoročni ugovori. 0 ovum ugovorima mnogo je raspravljano ne samo u crnogorskim´ lokalnim novinama — biv. cetmjskoj »Epohi«, nikšićkoj »Slobodnoj ´misli« i podgoričkoj »Zeti« — no i u beogradskoj »Politici«, »Pravdi«, Savkovićevim »Malim novinama«, »Nepravdi«, sarajevskoj »Jugoslovenskoj pošti« itd. I danas su ova pitanja još uvijek na dnevnom redu. U svim knjigama, edicijama i brošurama, koje tretiraju ekonomske probleme Crne Oore, zauzima pitanje eksploatacije ovih šuma potpuno opravdano uvijek jedan od najvažnijih djelova. Ta su se pitanja tim1 prije pokretala, što se njima nije radilo samo o interesima vlasnika ovih šuma, već su dolazili u obzir i nacionalni interesi u vezi s invazijom stranog kapitala u ove krajeve, a s druge strane na daleko čuvene »prodaje i preprodaje« ovih šuma davale´ su dosta materijala za javnost. Vrlo značajan momenat u ovim pitanjima čine i raznoliki opći interesi vezani za ove šume kao javna dobra, koja stoje pod naročitim nadzorom države. Kako se vidi, ova su pitanja vrlo zamašna, pa nije ´nikakvo čudo, što se o njima i danas stalno govori i piše iako ne od strane šumara. Pokušaćemo stoga da damo jednu kraću analizu ovoga problema, kako je rješavan ranije, kako se danas na njega gleda i kako bi trebalo raditi obzirom na postojeće pozitivne zakone i njima određenu nadležnost vlasti. O vrednosti ovih šuma i količini drvnih masa, koje se mogu iz njih dobiti, mišljenja su podijeljena. Dok jedni vide u tim šumama ogromna bogatstva i velike kapitale, dotle im drugi tako reći odriču svaku vrednost ne samo zbog toga, što smatraju, da te šume i ii po kvantitetu i po kvalitetu ne zaslužuju veću pažnju nego i zato, što usljed nedostatka saobraćajnih srestava zaključuju, da se eksploatacija ovih šuma ne bi rentirala. Iz tabelarnog pregleda za 15 šumskih područja u prošlom članku1 vidjelo se, da je i ovdje, kao obično i svuda drugđe, istima po sredini. Do jednih su šuma donekle izgrađena saobraćajna srestva, druge se nalaze u gravitacionom području rijeka Tare i Lima, kojima se drvni materijal može pla * Vidi Šumarski list od god. 1940 br. 8 str. 397—415 Op. ur. *) »Šumarski list« od 1940 g. br. 8 str. 414 i 415 173 |