DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Vršeći dužnost sreskog šumarskog referenta u Crikvenici upravlja šumama zemljišnih zajednica. Ali i tu, kao i na Krku, naročitu pažnju posvećuje pošumljavanju goleti. Tu je posao lakši. Narod je prosvjećeniji i rado daje zemljište za pošumljavanje te intenzivno pomaže taj rad. Iz toga vremena, pored nekih kultura oko Crikvenice i uopće u Vinodolu, valja naročito istaći kulture na otoku Krku na teritoriju općina Vrbnik, Baška, Omišalj i Punat (»Treskavac«). Za vrijeme svoga rada u Ministarstvu Šuma i Rudnika 1925. do 1927. živo radi na akciji oko pošumljavanja nastojeći, da se iz fonda za pošumljavanje izvede što više radova. Na zahtjev ministara Hrvata drži predavanje hrvatskim narodnim zastupnicima o pošumljavanju. U to vrijeme pada intenziviranje radova na pošumljavanju u svim našim krajevima. Pored redovnoga rada oko pošumljavanja nastoji, da se oko primorskih mjesta podigne što više zelenila uopće. Uređenje nasada, gotovo oko svih primorskih gradova, dobilo je u to doba mnogo zamaha, jer se je u. Ministarstvu našlo pomoći i razumijevanja za to. Uto mu je vrijeme pored drugih radova povjereno, da projektira i izvodi pošumljavanja u okolici Beograda. Iz toga vremena potječu oni danas veoma lijepi nasadi na Topčiđerskom brdu sa impozantnom alejom jablanova te nasadi oko gardijskog doma u Topčideru. Kao šumarski inspektor prokrstario je u to vrijeme više puta sve krajeve države a naročito one, gdje caruje golet i sirotinja. Sva pitanja, koja su s time u vezi, proučavao je na licu mjesta. Od najnovijih radova, koji imaju najjaču vezu sa unapređivanjem šumarstva, valja spomenuti opsežna istraživanja, koja izvodi u cilju pošumljavanja goleti Vardarske banovine. Prema informacijama su do sada dobiveni rezultati vanredno dobri. Valjalo je riješiti ovaj zadatak: 1) koje bi vrste drveća bile najpodesnije za pošumljavanje aridnih goleti, imajući pred očima i vrlo raširena slatinasta zemljišta; 2) koje bi vrste valjalo miješati i kako da se stvori sastojina u punom smislu riječi; 3) kakva treba biti tehnika rada, da uspjeh bude što bolji i da se što prije dođe do cilja. Rezultati ovih radova, koje izvodi već nekoliko godina, još nisu objelodanjeni, ali je sigurno, da će ti rezultati biti za šumarstvo onih krajeva i uopće za šumarstvo aridnih predjela od naročite važnosti. Pokusne se stanice, na kojima radi, nalaze u Ržaničanu kod Skoplja i na Ovčjem polju. Ministarstvo šuma dalo je ljeti 1940. godine po naročitim izaslanicima pregledati rad na ovim stanicama pa je kao rezultat toga donijelo odluku, da se prema radu na tim stanicama preorijentira rad na pošumljavanju goleti u aridriim krajevima. I pored toga, što je otišao na sveučilište, ne prestaje biti u neprekidnom dodiru sa šumskom praksom. Kad je 1928. godine pokrenuta akcija među šumarskim stručnjacima protiv dotadanjeg rada u šumarskoj administraciji, jedan je od ouih, koji su na čelu te akcije, premda je u to vrijeme bio samo vanredni profesor. I kad je na izvanrednoj* skupštini šumara iz čitave države, održanoj 1928. u Beogradu, trebalo javno i otvoreno dignuti svoj glas — on je među prvima i podnosi referat o najbolnF jem pitanju u šumarskoj struci, o pitanju personalnom. U to su vrijeme bile upravo nepodnosive prilike u struci. Jedno od najslavnijih pitanja, pitanje personalno, bilo je neizrecivo teško. A ljudi su osnova sva 171 |