DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Nadalje se otpatci mogu razvrstati po veličini, obliku, čistoći i stepenu vlage. Nakon uvoda i poglavlja o pojmu i klasifikaciji drvnih otpadaka izložene su u daljnjim poglavljima statističke osnovice iskoriščavanja i način obračunavanja količine drvnih otpadaka kod raznih vrsta prerade drveta. Dobri su statistički podatci za iskorišćavanje drvnih otpadaka od velike važnosti. U pregledno] tabeli izneseni su statistički podaci o površini, vrsti drveća i prirastu šuma Njemačke. Iz odnosa prirasta i potrošnje drveta po jednom stanovniku može se zaključiti o važnosti i mogućnosti iskoriščavanja drvnih otpadaka za aktivne i pasivne (izvozne i uvozne) zemlje. Od naročite je važnosti za iskorišćavanje drvnih otpadaka potrošnja drveta po načinu upotrebe. Prema za područje Njemačke (sa Austrijom) izrađenim tabelama ima: a) šumskih otpadaka ukupno 20.5 mil. m3, od koje je mase iskorišteno samo 8.8 mil. m3, za iskorišćavanje je još sposobno daljnjih 6.5 mil. m3, b) pilanskih otpadaka 8.4 mil. m3, c) otpadaka ostalih vrsta prerade drveta daljnjih 8.4 mil. m3, d) istrošenog i oštećenog drveta 4.4 do 5,5 mil. m3. Količine otpadaka kod raznih vrsta preradbe određene su na osnovu naročito pomnog procijenjivanja, a dobijene su na osnovu višegodišnje ankete. U drugo m su dijelu opisane sve mjere, koje idu za smanjivanjem količine drvnih otpadaka kod izrade drveta u šumi i prerade drveta u obrtu i industriji. U treće m su dijelu prikazana fizička, mehanička i kemijska svojstva drveta. Poznavanje tih svojstava omogućuje pravilno iskorišćavanje drveta. Nadalje su prikazana svojstva šumskih i zanatsko-industriskm otpadaka i nekih pomoćnih sredstava, koja služe kod prerade drvnih otpadaka. U četvrto m je dijelu obrađeno dobijanje i sav rad oko izrade i iznošenja drvnih otpadaka. Autor opisuje razne vrste krčila, čišćenje, koranje, raspiljivanje, sortiranje, slaganje otpadaka itd. Ovdje su prikazana sva pomagala, koja služe za preradu drvnih otpadaka i to mašine, način vezanja, kompresije i briketiranja sitnih otpadaka, sušenje i iznošenje itd. U peto m je dijelu autor razradio vrste i postupke kod iskoriščavanja drvnih otpadaka i njihovu upotrebu. Nakon detaljne klasifikacije šumskih, zanatskih i industrijskih otpadaka, izbirka i starog istrošenog drveta slijedi opsežni pregled (str. 319— 496) upotrebe drvnih otpadaka. Autor dijeli pregled upotrebe u dvije glavne grupe: a) fizičko-tehničku i b) kemijsko-tehničku upotrebu drvnih otpadaka. U šestom , završnom poglavlju ovog opsežnog djela, autor daje prostorne i organizatonne osnovice iskoriščavanja drvnih otpadaka. Naročitu pažnju posvećuje pitanju veličine posjeda, karakteristici staništa, radnoj snazi, nadnici, mogućnosti iskoriščavanja, prometnim sredstvima itd. Potrebna je racionalizacija izrade i prerade drveta u cilju smanjivanja veličine otpadaka, nastale otpatke potrebno je prema njihovim svojstvima najekonomičnije iskoristiti. Ovo je djelo po materiji, koju obrađuje i po svestranoj obradi jedinstveno u stručnoj šumarskoj literaturi. Ono je od ogromne važnosti za svakoga, koji se bavi iskorišćavanjem šuma i industrijskom preradom drveta. Podaci o veličini otpadaka kod izrade i prerade drveta j njihova vrijednost a konačno i mogućnost iskoriščavanja tih otpadaka i njihovo unovčenje mora biti pobuda za takav rad i u našem šumskom go.spodarstvu i industriji. Naše stare sastojine iskorišćene su prekomjernom sječom. Ukupni godišnji prihod naših šuma iz godine u godinu opada a potrošnja drveta sve više raste. U potrošnji drveta moramo uvesti najveću štednju, koju; ćemo postići pravilnom ´upotrebom drveta, smanjivanjem procenta otpadaka kod izrade i prerade i iskorišćavanjem tih otpadaka Ing. Ivo Horvat 205 |