DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Nadalje se otpatci mogu razvrstati po veličini, obliku, čistoći i stepenu vlage.


Nakon uvoda i poglavlja o pojmu i klasifikaciji drvnih otpadaka izložene su u
daljnjim poglavljima statističke osnovice iskoriščavanja i način obračunavanja količine
drvnih otpadaka kod raznih vrsta prerade drveta.


Dobri su statistički podatci za iskorišćavanje drvnih otpadaka od velike važnosti.
U pregledno] tabeli izneseni su statistički podaci o površini, vrsti drveća i prirastu
šuma Njemačke. Iz odnosa prirasta i potrošnje drveta po jednom stanovniku može se
zaključiti o važnosti i mogućnosti iskoriščavanja drvnih otpadaka za aktivne i pasivne
(izvozne i uvozne) zemlje. Od naročite je važnosti za iskorišćavanje drvnih otpadaka
potrošnja drveta po načinu upotrebe. Prema za područje Njemačke (sa Austrijom)
izrađenim tabelama ima:


a) šumskih otpadaka ukupno 20.5 mil. m3, od koje je mase iskorišteno samo


8.8 mil. m3, za iskorišćavanje je još sposobno daljnjih 6.5 mil. m3,
b) pilanskih otpadaka 8.4 mil. m3,
c) otpadaka ostalih vrsta prerade drveta daljnjih 8.4 mil. m3,
d) istrošenog i oštećenog drveta 4.4 do 5,5 mil. m3.
Količine otpadaka kod raznih vrsta preradbe određene su na osnovu naročito
pomnog procijenjivanja, a dobijene su na osnovu višegodišnje ankete.
U drugo m su dijelu opisane sve mjere, koje idu za smanjivanjem količine
drvnih otpadaka kod izrade drveta u šumi i prerade drveta u obrtu i industriji.


U treće m su dijelu prikazana fizička, mehanička i kemijska svojstva drveta.
Poznavanje tih svojstava omogućuje pravilno iskorišćavanje drveta. Nadalje su prikazana
svojstva šumskih i zanatsko-industriskm otpadaka i nekih pomoćnih sredstava,
koja služe kod prerade drvnih otpadaka.


U četvrto m je dijelu obrađeno dobijanje i sav rad oko izrade i iznošenja
drvnih otpadaka. Autor opisuje razne vrste krčila, čišćenje, koranje, raspiljivanje, sortiranje,
slaganje otpadaka itd. Ovdje su prikazana sva pomagala, koja služe za preradu
drvnih otpadaka i to mašine, način vezanja, kompresije i briketiranja sitnih otpadaka,
sušenje i iznošenje itd.


U peto m je dijelu autor razradio vrste i postupke kod iskoriščavanja drvnih
otpadaka i njihovu upotrebu. Nakon detaljne klasifikacije šumskih, zanatskih i industrijskih
otpadaka, izbirka i starog istrošenog drveta slijedi opsežni pregled (str. 319—
496) upotrebe drvnih otpadaka. Autor dijeli pregled upotrebe u dvije glavne grupe:
a) fizičko-tehničku i b) kemijsko-tehničku upotrebu drvnih otpadaka.


U šestom , završnom poglavlju ovog opsežnog djela, autor daje prostorne i
organizatonne osnovice iskoriščavanja drvnih otpadaka. Naročitu pažnju posvećuje
pitanju veličine posjeda, karakteristici staništa, radnoj snazi, nadnici, mogućnosti iskoriščavanja,
prometnim sredstvima itd. Potrebna je racionalizacija izrade i prerade
drveta u cilju smanjivanja veličine otpadaka, nastale otpatke potrebno je prema njihovim
svojstvima najekonomičnije iskoristiti.


Ovo je djelo po materiji, koju obrađuje i po svestranoj obradi jedinstveno u
stručnoj šumarskoj literaturi. Ono je od ogromne važnosti za svakoga, koji se bavi
iskorišćavanjem šuma i industrijskom preradom drveta. Podaci o veličini otpadaka kod
izrade i prerade drveta j njihova vrijednost a konačno i mogućnost iskoriščavanja tih
otpadaka i njihovo unovčenje mora biti pobuda za takav rad i u našem šumskom go.spodarstvu
i industriji.


Naše stare sastojine iskorišćene su prekomjernom sječom. Ukupni godišnji prihod
naših šuma iz godine u godinu opada a potrošnja drveta sve više raste. U potrošnji
drveta moramo uvesti najveću štednju, koju; ćemo postići pravilnom ´upotrebom drveta,
smanjivanjem procenta otpadaka kod izrade i prerade i iskorišćavanjem tih otpadaka


Ing. Ivo Horvat


205