DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 40 <-- 40 --> PDF |
IZ ADMINISTRACIJE BANSKA VLAST BANOVINE HRVATSKE Odjel za šumarstvo V. u Zagrebu. Broj: 9041-V-1941. Zagreb, dne 20. ožujka 1941. Predmet: Ispita za lugare nedržavnih šuma održavanje. Na temelju odredbe člana 6. Pravilnika o polaganju lugarskog ispita za čuvare nedržavnih šuma Ministarsva šuma i rudnika broj 3221—1938. god. od 26. kolovoza 1938. god. sa izmjenama i dopunama od 13. travnja 1940. god. broj 8711--1940. održat će se kod Odjela za šumarstvo Banske Vlasti u Zagrebu dana 26. i slijedećih dana mjeseca lipnja o. g. ispiti za čuvare nedržavnih šuma. Ispit će polagati kandidati, koji se iskažu odlukom ove Banske Vlasti, da im je odobreno polaganje ispita. Molbe za polaganje ispita predložene putem sreskog načelstva (gradskog poglavarstva) primat će se kod ove Vlasti još 30. dana poslije dana oglasa ovoga rješenja u Narodnim Novinama. Šef Glavnog odsjeka: Brnjas v. r. KNJIŽEVNOST Dr. L. VORREITER: HANDBUCH FÜR HOLZABFALLWIRTSCHAFT, Berlin 1940, 522 strane, 206 slika, 3 pregledne karte i 115 tabela. Naklada J. Neudamm — Berlin. Ovo je prvo djelo u njemačkoj stručnoj literaturi, u kojem je sistematski obrađeno područje iskorišćavanja šumskih i zanatsko-industrijskih otpadaka drveta. Do nedavna nije se iskorišćavanju tih otpadaka posvećivala naročita briga. Oni su se iskorišćavali u glavnom kao gorivo ili kao gnojivo. Tek u novije doba, uslijed sve manjih zaliha starih za sječu zrelih šuma i uslijed sve većeg napretka tehnike, počela se pitanju racionalnog iskorišćavanja drvnih otpadaka posvećivati sve veća pažnja. Dosadašnji radovi na tom području rasuti su po raznim časopisima i u raznim edicijama manjeg opsega. Oni nisu obuhvatili cjelokupni problem nastajanja, smanjivanja i iskorišćavanja drvnih otpadaka. Autor je u svom djelu uspješno obradio cjelokupnu oblast dobijanja, preradivanja i iskorišćavanja drvnih otpadaka. Djelo je razdijeljeno u šest dijelova. U prvo m je dijelu razrađen pojam i klasifikacija drvnih otpadaka. Pod drvnim otpacima razumijevaju se ne samo ostaci kod izrade i prerade drveta nego u širem smislu i sve ono iskorišćeno tehničko drvo, koje je nakon upotrebe postalo neupotrebljivo za svrhe, kojima je bilo prvotno namjenjeno. Prema tome shvaćanju otpatci se dijele u dvije velike grupe: 1. pravi otpatci ili otpatci u užem smislu; to su otpatci dobijeni kod izrade drveta u šumi, kod iznošenja i kod prerade drveta, 2. nepravi otpatci ili otpatci u prenesenom smislu; to je drvo, kojemu je smanjen kvalitet uslijed predugog ležanja i nepravilnog slaganja na stovarištima, dalje svi proizvodi iz drveta, koji su postali neupotrebljivi zbog loše izrade i prerade (izbirak) kao i sva ona roba, koja nakon upotrebe ne može više uslijed oštećenja i istrošenja služiti svojoj prvotnoj namjeni U smislu te definicije otpatci se dijele po vrsti: . a) šumski otpatci, b) zanatsko-industrijski otpatci, c) izbirak, d) staro istrošeno i oštećeno drvo. 204 |