DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 38 <-- 38 --> PDF |
teku duž cijelog 20 metara visokog debla sa snažnom krošnjom, kojano ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma. Ponosito se oni redaju jedan do drugoga, kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele im prikaze čitaš, da su orijaši snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu.« Hrastovi ravni, visoki i čisti, jedan ljepši od drugoga izazivali su naše divljenje. Još nikada nismo vidjeli ovakove šume. Ispod stare sastojine hrasta razvijena ie podstojna sastojina graba i nama sinu druga nenadmašiva usporedba književnikova: »A pod njima i medu njima utisnuli se grabovi i klenovi, granati, kvrgavi i nakazni, misliš da vidiš zgrbljenog slugu, kako povezuje i omotava gospodaru svome noge, da ne ozebu; to su šumske parije, robovi, koji su samo zato tu, da hrane i popravljaju tlo visokom hrastu, koji ohol .... kada, da se i za to /pobrine...« G. savj. ing. M. Crnadak tumači, da se u tim sastojimama vrši pomlađenje na taj način: najprije se vade najjača grabova stabla. Radi zasjene izbojci neće jako tjerati iz panjeva tih stabala, a vremenom će i uginuti. Za njima se vade i ostala grabova stabla, a napokon i hrast, pošto su povađeni svi grabovi i pošto je dobro urodio žirom. Ove se sastojine savjesno njeguju niskom proredom. Na granici banovinskih šuma i šuma Brodske imovne općine, dočekao nas je šef šumske uprave u Rajevom Selu g. ing. U v a 1 i ć. Na naše najveće čudo i veselje bic je s njime i naš izgubljeni kolega, koji se našao s njime idući po pruzi. Ovdje nalazimo prvi puta na pomlađenu staru hrastovu sastojinu sa još stojećim starim hrastovima (200—300 god. stara). Ova se sastojina pomlađuje 5 godišnjom predzabranom. Idući prosjekom dolazimo do bare »Velika topola«. G. ing. I. Smilaj razlaže, kako su tu baru pokušavali pošumiti, jer u njoj, kao i u drugim takovim barama voda dugo ne stagnira nakon izgradnje već spominjanog nasipa. Ta voda u njoj potječe najvećim dijelom od oborina. Međutim ni jedna vrsta, s kojom se pokušalo, nije uspijevala. Konačno je g. ing. Smilaj pokušao s američkim jasenom i taj je zaista do sada sjajno uspio. Napokon stigosmo do sastojine samih prastarih hrastova. Zaustavljamo se i gledamo, gledamo i divimo se. Pred nama su hrastovi sa prsnim promjerom 1—1,5 m. sa deblom 8—16 m, a i više čistim od grana, gotovo bez pada promjera. G. ing. Smilaj navada, da ovi hrastovi postižu na licitaciji poprečnu cijenu od nekoliko hiljada dinara po komadu, jer njihovo deblo daje prvoklasni furnir, koji se sada plaća sa 2.000 dinara po m3. Rastumačivši nam, kako se vrši individualna procjena tih hrastova, kaže, da trgovci i ne gledaju na granjevinu i ostale manje vrijedne dijelove. G. ing. Smilaj spominje, kako uvijek vodi nove praktikante u ove stare sastojine te im daje da procjenjuju, pa zatim uspoređuje njihove rezultate sa svojima, i tako ih uz diskusiju privikava na ovakav rad. Prolazili smo ispod tih starih divnih hrastova, koji tu stoje stoljećima. Nigdje ih u Evropi nema takvih. Nigdje na svijetu! Pričali su nam, kada je nedavno ekskurzija njemačkih šumara prolazila istim ovim putem, kojim mi sada idemo, da nisu mogli naći dovoljno riječi divljenja. G. savjetnik ing. Crnadak im je rekao: »Skinite gospodo kape pred ovim hrastovima.« I Nijemci ih poslušno skinuše. Ponos brodske imovne općine odražavao se i na licu g. ing. Smilaja. Skrižaljka dobnih razreda imovinskog Radiševa izgleda ovako: Neplodno I II III IV V VI VII razred (stari hrastici) 15,35 334,61 140,80 297,21 177,21 — 127,83 = 1.093,01 jut. Kako vidimo i ovdje tri najstarija razreda gotovo fale, pa se zato štede stare sastojine. Preko posječenih i pomlađenih površina stigli smo u stari hrastik Trizlove. Tu smo također imali prilike da se divimo starim masivnim hrastovima, te smo se s jednim i slikali, ali slika na žalost nije uspjela, pa je niti ne donosimo. Konačno, već 202 |