DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Radiševo i Trizlovi. Rano u jutro slijedećeg dana krenusmo u Vrbanju, Vrijeme, koje nam je bilo sklono, darovalo nam je opet bistro, sunčano jutro i krasan dan. S nama krenuše gg. ravnatelj ing. Makso Fisher , savjetik ing. Milivoj C r n a d a k, savjetnik ing. Ivan Smila j i savjetnik ing. Josip Čuvaj . Odmah je počeo razgovor o stručnim stvarima, koji je postao sve življi, što smo se više približavali Vrbanji. U Vrbanji nas je dočekao šef šumske uprave g. ing. Vladimir B e 11 r a m. Svi zajedno krenusmo pod vodstvom g. savjetnika ing. M. Cr nad.ka prema Radiševu. Prve su sastojine, u koje ulazimo, vrlo guste te je već krajnje vrijeme, da se prorijede. Puteni nam tumači g mg. Crnadak, kako se pozna po rubu šuma da li ima mnogo šumskih šteta ili ne. Ako je rub šume neoštećen, nema šum. šteta. Prije ih uopće nije bilo a tek u zadnje vrijeme, baš ove godine, bilo ih je ponešto. U koliko ih je bilo, gotovo su sve produkt političke špekulacije. Uzurpacija sa strane seljaka neoštećeni rub. Susrećemo se i s barama . To su tipične tvorevine ovih poplavnih područja, u kojima se sada skuplja većinom obor in ska voda. Za ljetne suše ta voda ponajčešće potpuno ishlapi. U barama se ipak ne može održati vegetacija drveća, jer su baš onda ispunjene vodom, kad vegetacija počinje i kad je najbujnija. Interesantno je, kako se mijenjaju vrste drveća po položaju terena s obzirom na blizinu bare. Na višim mjestima (gredama) dolaze hrast lužnjak i grab, na nižim položajima, t. j . bliže bari hrast lužnjak, jasen i brijest. Još niže samo hrast i jasen, dalje čisti jasen, topola te konačno vrba, gdje druge vrste ne mogu uspijevati radi stagnirajuće vode. Ulazimo u hrastovu sastojinu, koja je napadnuta od gubara. Sastojina je vrlo lijepa, proređivana, sa vrlo malo primjese jasena i dosta slabom podstojnom sastojinom graba. G. ing. Crnadak kaže, da se slijedeće godine ima očekivati golobrst. Gospoda tvrde, da sve mjere, koje se poduzimaju protiv gubara, nemaju praktične vrijednosti i da konačno i onako, kad je najopasniji, dođe na njega poliedria. U daljnjoj 60-godišnjoj mješovitoj sastojim hrasta, brijesta i jasena tumači nam g. ing. Crnadak, na koji se način u ovakvim sastojinama vrši proreda. Na stanovitom mjestu odabere se najljepše stablo bilo hrasta, brijesta ili jasena, dakako da hrast ima prednost, pa se izvadi i najljepše stablo brijesta ili jasena, da se lijepi hrast, koji je kraj ovih rasao, može bolje razvijati. Kad se dakle to stablo odabere, stane se pod njega, gleda u njegovu krošnju, da se vidi da li mu što smeta u rasteuju, da li se njegova krošnja pravilno razvija, pa se stabla, koja mu smetaju u krošnji, vade napolje. Dobar indikator, da li je proreda uspjela, jesu živici. Ako stabla proređene sastojine ne tjeraju živice, proreda je uspjela. Podstojnu sastojinu čini u tim sastojinama grab. Ta se podstojna sastojina bri žno čuva, pa čak, ako se i koje grabovo stablo posuši, ne vadi se napolje. Za cijelo vrijeme morali su naši domaćini a napose g. savjetnik ing. M. Crnadak udovoljavati našoj znatiželji. Oni su to rado i spremno činili. Na sve, što je bilo va žno i vrijedno, oni su obratili našu pažnju i upozorili nas na mnoge momente koji bi nam inače možda izbjegli. Pređosmo iz ove šume preko livada u drugu. Putem opazismo, da je nestalo kolege Klanjščeka. Mi zovemo i vičemo, ali njega ni pa ni. Sastojine, u koje sada ulazimo, izazivaju naše divljenje. Moramo ovdje spo menuti, da nam je to prvi puta, što vidimo nizinske slavonske šume, još k tome brižno njegovane, pa si možete zamisliti, kako smo zadivljeni stali pred tim starim hrasto vima sa deblom visokim i čistim od grana, a ipak sa krasno razvijenom krošnjom gore. I eto, prolazeći ovom sastojinom sjetismo se majstorskog opisa Kozarčevog: »Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama, koje 201 / |