DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 36     <-- 36 -->        PDF

sada 30 km. amortizirano. Gradnjom se ovih konjskih pruga osjetljivo diže
šumska taksa, tako da se onda ne trebamo čuditi, što godišnji prihodi Vinkovačkog
ravnateljstva zbog ovog momenta postizavaju tako zavidnu visinu. Kod
iskorišćivanja šuma pazi se, da se što bolje udovolji potrebama okolnog pučanstva.
Time, što su njihove potrebe zadovoljene, svodi se veličina šumskih šteta na minimum.


Na kraju1 pokazao nam je g. ing. Crnadak karte pojedinih šumskih uprava i mape,
koje rade praktikanti (nekoliko mladih inženjera, koji su upravo svršili studij, kad
smo mi bili »brucoši«). Prednost je tih karata, što se na njima ne vide samo vrste
drveta u pojedinim sastojinama, nego se može odmah pročitati i njihova starost. To
je riješeno na jednostavan i duhovit način i prvi put ovdje primijenjeno. Pokazavši
nam jednu loše izrađenu mapu, popratio ju je g. nadsavjetnik Crnadak duhovitim
primjedbama i tobožnjom prijetnjom utjerao strah u kosti onima, koji bi nakon svršenog
studija htjeli doći ovamo. Od ostalih interesantnih stvari pokazao nam je još i
jednu zbirku raznih stadija života i »rada« gubara. Zanimivo je, da strada od poliedrie
upravo onda, kad silnim razmnažanjem zaprijeti potpunim uništenjem hrastika.


Poslije posjete Ravnateljstvu banovinskih šuma uputili smo se u krasnu zgradu
Ravnateljstva brodske imovne općine. Tu su nas dočekali ravnatelj


g. ing. Mak so Fišeri taksator g. ing. Ivan Srailaj. G. ing. Smilaj nam je
održao interesantno predavanje, puno idealizma i vedrih pogleda u budućnost.
Najprije nam je opisao postanak imovnih općina i njihov kratki historijat a
zatim se duže zadržao na sadašnjem stanju i stanju, koje mu je neposredno prethodilo.
Bili su tu izneseni mnogi interesantni momenti, koji su doveli do današnjeg nezavidnog
stanja naših imovnih općina, jedinstvenih ustanova te vrste u Evropi. Mnogo
je pogrešaka počinjeno i velikih nepravdi naneseno našim imovnim općinama i većina
se od njih guši radi ogromnih poreza i dugova. Brodska imovna općina — boreći
se protiv teškoća i nevolja, podvrgnuta svim teškim iskušenjima u još težim
nesređenim našim prilikama — uspjela je da se održi najbolje od svih ostalih imovnih
općina, zahvaljujući svojim specijalnim okolnostima, a u prvom redu — kvalitetu
drveta, koje uzgaja, čuvenoj slavonskoj hrastovi ni. Iako je razlika
između nekadašnjih prilika i te kako očigledna, nema kod brodske imovne općine
govora o opasnosti. G. ing. Smilaj govorio nam je dalje o odnosu seljaka prema šumama,
šumarstvu i šumarima. Istakao je, kako treba u našeg čovjeka odgojiti smisao
za šumu i kako se mogu postići lijepi rezultati, ako stručnjak nađe zgodan način,
kojim će pristupiti seljaku. Poznato nam je, da je ove godine bilo dosta šumskih
šteta i haračenja šuma, pa nam je bila tim interesantnija tvrdnja g. ing. Smilaja, da
se već ove godine, zahvaljujući »Seljačkoj Zaštiti«, mnogo toga spasilo, što bi nesumnjivo
!bilo podvrgnuto pljačkanju. Govornik nam je svoja izlaganja ilustrirao pojedinim
primjerima, navodeći najzad, da će nove prilike u banovini Hrvatskoj donijeti
šumarstvu i našim imovnim općinama bolje dane. Mjerodavni će posvetiti punu
pažnju ovom pitanju od neocjenjive važnosti za cijelu naciju. To se u ostalom već
osjeća. Spomenuo nam je, koliko se energije i napora zahtijeva od jednog šumara.
I zato naše šumarstvo treba ljude prožete dubokim idealizmom, snažnom vjerom i
ljubavlju za svoj poziv i za svoj rad u narodu. Iza toga nas je poveo g. ing. Smilaj i
pokazao nam »sabornicu« — vrlo lijepo uređenu dvoranu, u kojoj drži svoje sjednice
zastupstvo i gospodarstveni odbor imovne općine. Otiđosmo još u odio za taksaciju.
Tu smo pogledali neke gospodarske osnove.


Večera iza toga protekla je u ugodnom raspoloženju. Svojim prisustvom su nas
počastili mnogi šumari a i načelnik grada Vinkovaca g. ing. Basier , koji nas je
srdačno nazdravio i zaželio nam dobrodošlicu. Toplo nas se je dojmila i zdravica
savjetnika gos. ing. Kopf a, koji je opisao uspomene sa svoje apsolvcntske ekskurzije
prije ravnih 40 godina.


200