DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 35 <-- 35 --> PDF |
U nizinskim banovinskim šumama koje se prostiru od Vinkovaca prema Savi i Moroviću, a svojim većim dijelom leže u poplavnom području rijeke Save, pribjeglo se radije izgradnji konjskih pruga kao izvoznih puteva, nego izgradnji solidnijih cesta, koje bi bile mnogo skuplje. Bare se veoma teško isušuju, jer se ne može dobiti dovoljan pad za odvodne kanale, nema otplavnog reciipijenta, a osim toga zadaje velike poteškoće uzdržavanje ovakovih kanala, jer ih mnogobrojne svinje, koje se tu nalaze na žirenju, neprestano oštećuju, zatrpavaju i kvare im proticajni profil. Tlo je ilovasto, koje uslijed preotoilja vlage daje veoma nepovoljnu podlogu za izgradnju zemljanih kolnika, dok kamen kao materijal za izgradnju solidnih cesta opet ne dolazi u obzir, jer njegova nalazišta leže predaleko, pa bi transport do ovih krajeva bio odviše skup. Radi toga je dana prednost konjskim željeznicama. Teren je ravan, tek sa neznatnim padovima, pa su prema tome i pruge izgrađene sa malenim padovima,. Najveći pad ima pruga kod Lipovljana i to 7°/W. Zemljoradnje su isto tako malene. Iskopa se samo s lijeve i s desne strane jarak, toliko da se dobije potrebna zemlja, koja se onda nabaca u sredinu u nasip. Niski je nasip dobar još i radi toga, što je kod ovakovih nasipa lakši i jednostavniji utovar i istovar drva na vagone i iz vagona. Širina planuma nasipa iznosi tri metra. Steljište je isto tako od ilovače, pošto se šljunak odnosno tučenac u blizini ne može dobiti. No nije ni ilovača slaba podloga za pragove, jer je uslijed izgradnje paralelnih jaraka odvodnjena, a kao osušena ilovača ona daje dobnu, kompaktnu masu, koja jednolično prenosi opterećenje tračnica. Kod izgradnje donjeg stroja ne daje se nasipu nikakvo nadvišenje. Osim toga su kasniji popravci rijetki i maleni. U novije se je vrijeme pokušalo graditi nasipe sa širinom planuma od 2,5 m. Pokazalo se je, da je ova širina planuma premalena, jer treba ipak sa strane ostaviti malu bankinu kao stazu onome, koji tjera konje. Trošak zemljoradnja nije velik, osim! toga ne varira mnogo, jer se visine nadnica gotovo i ne mijenjaju te iznosi 5—7 din. po tek. m. Za ovaj su novac zemljoradnje solidno izvedene. Pragovi se izrađuju iz vlastitog drva uglavnom iz prorednog materijala. Potrebno je dakle platiti samo izradbu, koja iznosi 1,50 din. po komadu. Pragovi su zapravo otesane oblice, od kojih je bolje obrađena jedino gornja strana, gdje leži tračnica. Duljina pragova iznosi 1.50 m. Dugački su toliko zbog toga, jer se tako opterećenje prenosi na veću površinu ilovastog steljišta. Montiranje pruge, pod kojim se razumijeva razvrstavanje pragova, podbijanje, postavljanje tračnica i njihovo pričvršćivanje na pragove te međusobno spajanje iziskuje sada trošak od 2,5 din. po tek. m. Kod svih ovih radova treba još uračunati 10% od nadnica za Okružnu blagajnu. Tračnice se upotrebljavaju od 7 kg. i 9 kg. po tek. m. prema tome, da li leže na privremenoj ili stalnoj pruzi. Cijene su tračnicama jako poskočile. Dok su se tračnice za prve pruge mogle kupiti još za 1,40 din. po kg., to je danas njihova cijena već postigla visinu od 3,50 din. po kg. Tračnice su kupovane već rabljene. Etat se šuma Vinkovačke direkcije namiruje velikim dijelom produktima prorede, budući da postoji, kako već prije spomenusmo, manjak starih, za sječu zrelih sastojina. Prema takvom načinu iskorišćivanja šuma udešene su i pruge, kojima se dobiveni produkti izvoze. Ima nekoliko stalnih pruga, dok su ostale privremene. Privremene se pruge montiraju samo za vrijeme, dok se vrši proreda u okolini pruge. Čim je proređivanje obavljeno, pruga se demontira, skinu se tračnice, izvade pragovi, dok se zemljoradnje ostave na miru. Tračnice se i pragovi prenose zatim na novo mjesto, gdje se vrši proreda, te se tamo na već prije izvedenim zemljoradnjama ponovno montiraju. Ako se proreda povrati na mjesto, gdje je bio nasip već izgrađen, to se onda na nasipu obave popravci eventualnih manjih deformacija, pragovi setračnice ponovno montiraju, da bi se nakon svršene prorede ponijeli dalje. Mreža ovih nasipa za konjske pruge još nije sasvim izgrađena te se još uvijek prave nove zemljoradnje. Ravnateljstvo raspolaže sa 60 km. tračnica, od kojih je već 199 |