DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 34 <-- 34 --> PDF |
onim, što smo vidjeli, dirnuti gostoljubivošću prcuzvišenoga gospodina biskupa te pažnjom s kojom smo bili susretani. U Andrijevcima smo pod vodstvom direktora pilane g. Željka Drucker a razgledali postrojenja pilane, koja je vlasništvo Našičke tvornice tanina i paropila d.d. i U Vinkovcima. Ostavivši Andrijevce, prodasmo opet uz naše nezaboravne Perkovcc i Striživojnu- Vrpolje. Biio je poslije podine, kad stigosmo u Vinkovce, ovo klasično mjesto našeg šumarstva. Na stanici su nas dočekali gospoda šumari od Ravnateljstva šuma brodske imovne općine i Ravnateljstva banovinskih šuma: Nakon što se smjestismo u hotelu, krenusmo pod vodstvom gospode šumara da pogledamo oba ravnateljstva. U Ravna teljstvu banovinskih šuma pregledali smo pod vodstvom taksatora nadsavjetnika g. ing; M. Crnadk a odio za taksaciju. Na prvi pogled i nakon prvih riječi osjetili smo, da smo upoznali vanrtdnog stručnjaka, koji nam je svaki postupak i svaku sitnicu rastumačio u tančine. Svako naše »zašto« našlo je precizan odgovor baziran na gvozdenoj logici. Uz to je on stara hrvatska lička korenika, čovjek širokih horizonata, pun jedrog narodnog duha i humora. Njegov temperamenat i njegov način ophođenja s nama osvojio je sve naše simpatije. Zato simo s velikim interesom i pažnjom pratili njegova izlaganja. U početku nas je upoznao s veličinom površine šuma, njihovim rasprostranjenjem, vrsti drva i t. đ. Naročito su zanimljiva bila izla^ ganja o situaciji u nižim poplavni mpodriučjima nakon gradnje nasipa, koji je podignut od SI. Broda do M´itrovice, da se zaštite poljoprivredne kulture od štetnih posljedica poplava. Iako je najveći dio tereta za taj nasip pao na Brodsku imovnu općinu i na Ravnateljstvo banovinskih šuma (a ne na teret vlasnika poljoprivrednih zemljišta), taj će nasip možda više škoditi šumama, nego koristiti. Periodičke proljetne i jesenske poplave taložile su fini muli bogat ma mineralnim hranilima, koji je sa tamošnjim ilovastim pijeskom tvorio prvoklasno tlo za svaku kulturu. Sada više neće biti tog donašanja mulja, niti će više toliko vlage biti u tlu, koja je i bila, kako izgleda, glavni uzrok finoći hrastovine iz ovih područja, da joj nigdje nema ravne. Osim toga biti će i premalo vlage za brijest i jasen, koji će vjerojatno zbog toga pomalo nestajati. Pokazavši nam na mapi područje Radiševa i Trizlove, kuda ćemo sutra prolaziti, tumačio nam je dalje g. ing. Crnadak gospodarenje sa šumama Ravnateljstva vinkovačkog. Državne su šume uglavnom slobodne od servituta, osim nešto malo pravoužitnika na području Zemuna i SI. Broda. Te šume predstavljaju zatvorene cjeline, jer se kod segregacije i kreiranja imovnih općina pazilo na to, da te šume budu što bolje arondirane, dok su imovnim općinama ostavljene površine bliže selima na okrajcima, koje zadiru više u poljoprivredna zemljišta, površine s nepovoljnim položajem, razbacane i rastresene. Prastarih hrastika više gotovo i nema. Država je, kako je poznato, dio tih hrastika prodala za svrhe »Krajiške investicionalne zaklade« a ostalo je sasjekla u svoju korist. Osim toga su te sastojine mnogo stradale od gubara. Razmjer je dobnih razreda sada vrlo nepovoljan, jer nema za sječu zrelih sastojina. Radi toga će trebati vrlo oprezno gospodariti (racionalno i maksimalno iskorišćivanje prorednog materijala!) sa smanjenim etatom, tolikim, da ne bude znatno više od godišnjih rashoda ravnateljstva. Tako će se nekako preći vakuum u prihodima. Nakon što smo pregledali jednu gospodarsku osnovu spominje nam g. ing. Crnanak iskorišćavanje šuma. Sve se skoro šume vinkovačkog ravnateljstva iskorišćuju u vlastitoj režiji, osim još nekih prastarih sastojina, koje se prodaju na panju. U svrhu eksploatacije izgrađene su konjsk e željeznice . Problem njihove gradnje i upotrebe riješen je na veoma interesantan način, koji predstavlja za nas novost. 198 |