DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Vrlo su interesantni ovi grafikoni. Vidimo kako razni politički događaji djeluju poput talasa — i kako u tim slučajevima — šuma plaća račun. Svaki je i najmanji pokret ovdje zabilježen kao na kakvom seizmografu. Vrlo su poučni ovi grafikoni i o njima bi se moglo mnogo pisati. Ne samo što bi oni pružili vrlo zanimiv materijal za [proučavanje psihologije masa — u ovom slučaju naših širokih seljačkih slojeva — nego bi morali biti i putokaz svakom javnom radniku, stručnjaku, nacionalnom ekonomu, u kom smjeru treba uputiti odgoj naroda i na koji način povesti prosvjetu i propagandu. Za vrijeme ekonomskih depresija, kad se i drvni proizvodi ne mogu lako unovčiti, ordinate su najmanje. Znači, da nije slabo ekonomsko stanje i stvarna potreba razlogom šumskih šteta, već više špekulacija i želja za dobitkom. Usput spominjemo, da zadnje ordinate u si. 1. vrijede samo za prvu polovicu god. 1940. Na vlastelinskom dobru popela se vrijednost šumskih šteta do 30. VI. 1940 na 134.000 dinara. Još su te štete malene prema štetama u ostalim krajevima, a to je zbog toga, što ovdašnji narod, kako spomenusmo, prilično shvaća vrijednost šuma a onda i radi toga, što su upravitelji vlastelinskih šuma znali na zgodan način i seljacima na pogodan način pokrivati iz šume seljačke potrebe. U vezi sa vlastelinstvom stoji naime 6000 kućanstava. Zemljišne zajednice ne mogu pokrivati nikako sve njihove potrebe, pa ih oni podmiruju iz vlastelinskih šuma. Podmiruju ih na taj način, da seljaci vrše proredu, pa polovica prorednog materijala pripada njima a polovica vlastelinstvu. Međutim nije se okolno pučanstvo još sasvim priviklo na proredni materijal, te ga t.vba istom priviknuti. Proredni se materijal izrađuje u sječenice i slaže u prostorne metre, ah ga slažu i u hrpe. Obično se prakticira tako, da seljak izradi 3 pr. mi. sječenica za vlastelinstvo a 1 hrpu za sebe. Kod tog posla on može i djecu uposliti za nošenje i slaganje. Nije na odmet spomenuti poreze i dažbine, koji silno koče gospodarenje, jer se znadu popeti i na polovicu čitavog godišnjeg prihoda. U god. 1939 plaćeno je raznih poreza, prireza i ostalih javnih dažbina 475.000 dlinara. Za god. 1940. iznašat će ta svota još mnogo više. Isto tako porezi upravo guše i zemljišne zajednice. Svršivši svoje razlaganje poveo nas je g. savj. mg. Asančaić u šume, dajući nam neprestano razjašnjenja i odgovarajući uvijek spremno na naša pitanja. Najprije krenusmo u sastojinu 1. odjela, čija je površina 73 jutra, starost 36 godina, sa ovim vrstama drveća: hrast ..., grab 0.4, bukva .... Promatrajući sklop sastojine, raspravljamo o načinima proređivanja te ustanovljujemo, što bi trebalo prilikom prve slijedeće prorede izvaditi. Opaža se, da na ovom dijelu prevladava hrast, te nam g. ing. Asančaić obrazlaže, da u svim ovim sastojinama na južnim ekspozicijama prevladava hrast, dok na sjevernim dolazi gotovo sama bukva. Visina je hrasta 12—16 metara, bukve 12—15 m. Izgled je sastojine vrlo dobar. Sitna je proreda provedena 1931/32 te je dobiveno 30 pr. m. sječenica. Sastojinu treba naskoro opet prorijediti. Iz odjela 1 prešli smo u hrastik odjel 12. Vrst drva hrast 1.0 sa bukovim mladikom. Izgled sastojine je lijep, stabla visoka, pravilno građena, deblovina u glavnom čista, starost 120—140 god. Unatrag 10 god. vađena su pojedina loša ili prelomljena stabla. Sastojina nije proređivana u svojoj ranoj mladosti, zbog toga su stabla visoka, ali za svoju starost tanka te odviše gusta. Tehničko drvo do 70%, gorivo 30%. Opaža se, da sastojina ima zbog nenormalnog razvijanja mjestimično čisto prašumski oblik. Gg. Asančaić i Hranilović spominju, da je hrastovina iz ovakve sastojine finije strukture nego posavska, poznata pod imenom »slavonska hrastovina«. Na izvoru Svinjevi, na međi odjela 13 i 18 bio nam je priređen »gablec« sa pravim slavonskim kulenom i slaninom te žarkim đakovačkim portugizcem. Nakon što smo se odmorili i okrijepili, pošli smo u bukovinu u odjelu 18. Bukva 1.0 sa nešto hrasta uz put u gornjem dijelu (sjeverna ekspozicija). Izgled sastojine lijep, stabla visoka, pravilno građena. Struktura sastojine poremećena, jer su zadnjih godina vađena suhovrha loša stabla. Djelomice prevladava jaki bukov pred 195 |