DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 29 <-- 29 --> PDF |
cjepanica.-Zar ovaj prevoz dobivaju približno 70—80 din. Plaća se u novcu ili u drvu, ako seljak treba drva. U glavnom mu je potreban proredni materijal, koji se izvaža po iprosjeeima 6 m. širokim. Seljaci trebaju drva, kako smo već spomenuli, radi toga, što šume zemljišnih zajednica nemaju toliki prirast, da bi podmirile cijelu potrebu na drvu okolnog seljaštva. Od ona 4 traktora puzavca, dva je vlastelinstvo prodalo, pa ima momentano na raspolaganju 2 obična traktora, koja se više upotrebljavaju na njihovom poljoprivrednom imanju, i dva traktora puzavca. Traktore puzavce nažalost nismo imali prilike vidjeti, jer su se nalazili negdje vani na polju. Veliku je važnost kao šumsko izvozno sredstvo dobio teretn i aut o i to ne samo zbog toga, što je transport drva iz šume pomoću njega jeftiniji, čime se opet osjetljivo diže cijena drvu na"panju, nego i radi neovisnosti od seljaka. Seljak naime ne vozi drvo iz šume, kad ima svog vlastitog posla u polju. On vozi jedino tada, kad nije zaposlen na svom imanju. Drvo opet ne može u šumi čekati, dok seljak bude imao vremena, pogotovo ne bukva, koja tako brzo trune, »da pocrveni od stida, kad ju čovjek iz šume na ramenu nosi«. Drvo je potrebno izvesti iz šume čim se izvozni iput osuši. .Obično je-baš tada seljak zaposlen, te je postignuta neovisnost od seljaka u tom pogledu neobično važna. .;_; Teretni je auto marke »Magirus«. Stajao je nešto manje od 250.000 dinara. Iz karoserije jednog starog teretnog automobila napravljena su u vlastitoj mehaničkoj radionici prikolica. Motor je Dentz-Diesel sa 125 KS. Troši na 100 km. 30 kg. nafte, koja momentano stoji 4.50 din. po kg. Osim toga je potrebno dnevno još 2 kg. ulja za mazanje, koje stoji momentano 32 din. po kg. Automobil ima zračne kočnice sa kompresorom za pumpanje zraka i 4 kuplunga. Brzina na ravnom terenu iznosi oko 40—50 km. na sat. Vlastita težina automobila «bez prikolice iznosi 5 t, dok je težina prikolice 2.5 t. Koristan teret samog automobila iznosi 6.5 t., prikolice 4 i, dakle ukupno skoro 11 t. Zadnja je osovina automobila sa Kardanovim zglobom i sa dva točka na svakoj strani. Svake je godine potrebno kupiti za 6 točkova na automobilu nove gume, koje stoje približno 6000 din. svaka. Na točkovc se prikolica stavljaju stare već rabljene gume. Na automobil se i prikolica može natovariti ukupno oko 18 prm. cjepanica. Dnevno prelazi automobil oko 200 km, dakle 3 odnosno 4 puta iz šume do Đakova. No kad je izvoz drva u najvećem jeku, vozi se 24 sata dnevno. U tom slučaju ima šofer zamjenika, pa svaki vozi po 12 sati na dan. Osim šofera potrebno je još 6 radnika, koji automobil natovaruju odnosno rastovaruju. Sadašnja njihova nadnica iznosi 25 din. Osim ovih troškova ne smijemo zaboraviti još i troškove popravljanja i troškove generalne reperature. Sam auto izdrži 10O.0O0 km. vožnje a eventualno i više, ako ga se drži u redu i pažljivo s njime postupa.. Ako se sastavi rentabilni račun izlazi, da je vrlo rentabilno izvažati drvo teretnim automobilom pogotovo kad se uzme u obzir već spomenuta neovisnost u pogledu izvoza. Potrebno je još nešto spomenuti o popravk u p u t e v a. Putevi su široki 10—12 m., na nekim mjestima i više. Paralelnih jaraka ima malo, ima ih sarno tamo, gdje su najpotrebniji. Uostalom nije njihova važnost ni velika, pošto se radi uglavnom o visinskim putevima. Putevi se sporadički popravljaju kroz cijelu godinu. Popravljaju ih po 2 radnika, koji inače, rade kod teretnog automobila, kad baš nisu tamo potrebni. Osim toga potrebno je prije početka glavnog izvoza uzeti oko 20 radnika, koji imaju puteve staviti u red. Treba, da zatrpaju kolotečine, iskopaju potrebne jarke obave razne druge poslove, tako da bude put onda opet kroz nekoliko mjeseci sposoban za promet. Kako smo već spomenuli, vlasništvo je đakovačkog vlastelinstva i šumsk a željeznica , koja vodi iz vlastelinskih šuma do Andrijevaca, gdje se priključuje na željezničku prugu Zagreb—Beograd. Ova pruga je duga oko 20 km., te leži u glavnom na ravnom terenu. Radi toga nema ni velikih zemljoradnja; Pad je malen, ši 193 |