DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 27 <-- 27 --> PDF |
na prosjeke, puteve, skladišta, šumsku željeznicu 368 jutara. Posjed ima još 1.800 jutara poljoprivrednog tla, dvije fabrike špirita i mlin. Šumarstvo dobra biskupije đakovačke moglo bi se u općenitim konturama ova ko prikazati: Pretežni se dio šumske površine nalazi između 150´—300 metara nadmorske vi sine. Ta površina leži na obroncima Diljeva i Krstova. Nizinskih šuma nema. Bonitet !e tla u glavnom ./... Podneblje, oborine, vjetrovi, odgovaraju kao i u ostalim dije lovima Slavonije dobro uzgoju šumskog drveća. Sastojine su mješovite a glavne su vrste drveća: hrast kitnjak, cer, bukva i grab. Kao nuzgredne pridolaze: klen, topola, iva i divlje voće. Šume se -uzgajaju u visokom uzgojnom obliku, jer to najbolje odgovara obzirom na vrst drva, svrhu gospodarenja i veličinu površine. Ophodnja je određena obzirom na dobru stojbinu, na određeni način gospodarenja i vrst drveća (bukva 50%) sa 100 godina. Postoji nada, da će se do toga doba postignuti kod bukve u ophodnji od 10O1 godina dobri rezultati (250—300 kubika po jednom jutru). Hrast bi dao u to vrijeme stabla, koja bi imala potrebne tehničke dimenzije (po jutru 200 kubika i prsni promjer od 40 cm.) Svakako bi bilo bolje dati hrastu barem 120 godišnju ophodnju. Poredaj dobnih razreda nije najpovoljniji, ali će se tijekom vremena nastojati taj razmjer popraviti. U glavnom prevladavaju sastojine do ´10 godina. Sve se šume sijeku op´lodnom sječom, koja se vodi postepeno s obzirom na ´uspjeh podmlatka. Šuma se stavi 8 godina prije u predzabranu a siječe se u 3—4 sijeka, što, ovisi O potrebama na građi i gorivu okolišnog pučanstva. Dovršni se sijek izvede .nakon 6 godina, ali radi bukve i nakon 8 godina. Jači se hrastovi još ostave 1—2 godine da dobro rode žirom te se konačno i oni posijeku. Iznošenje se vrši zimi, kad padne snijeg, te se gotovo i ne oštećuje podmladak. Prvu je gospodarsku osnovu sastavio g. 1897—99 pokojni šum. nadzornik A. Borošić. Prva je revizija obavljena god. 1907, a poslije, sve do 1928 godine nije bilo revizija uglavnom zbog nesređenih općih prilika. Nova je gospodarska osnova sastavljena 1928/30 godine. Ustanovljivanje je drvne mase provedeno polaganjem primjernih ploha, koje zapremaju 3—5% cjelokupne površine te prelaze u stalne primjerne plohe. Visine su mjerene Weiseovim hipsometrom, a za ostale su podatke upotrebljavane tabele od Schwappacha za hrast i Grundnera za bukvu. U sastojmama iznad 60 godina starosti isklupirana su sva stabla, dok se stari hrastovi individualno procjenjuju. Mase su ustanovljene Hartigovom metodom. Borošićeva je osnova imala 16 gospodarskih jedinica. Bilo je to previše. Sada je samo jedina. Međe, t. j . lomne točke međa označene su drvenim stupovima sa užeženim brojevima, a pošto su ti stupovi češće nestajali, označuju se danas te točke humkama. Prije su se označivale i kamjenjem, ali bi svaki kamen nestao još brže od stupa i zamijenio funkciju lomne točke sa drugom posve prozaičnom u nekoj kaci za kiselenje kupusa. Nama je to bilo isprva smiješno, ali smo poslije shvatili; u ovom kraju naime nema kamena. Gospodarska je osnova jedna za čitav posjed. Etat je izračunat sa 31.000 m3. Međutim je g, 1934 bio izvršen prethvat radi popravka katedrale od požara, pa se je morao etat sniziti na 25.547 m3. Etat se čitav izrađuje u vlastitoj režiji. Debeli se hrastovi prodaju stablimično, a većinom ih kupuje »Našička«, čija je pilana u Andrijevcima direktno vezana šumskom željeznicom, (vlasništvo vlastelinstva) sa šumama vlastelinstva. Ako se koji dio šume proda firmi, tada vlastelinstvo vodi nadzor nad sječom, radi osiguranja podmladka. Seljacima se prodaje seoska građa po taksi i to stablimično. Seljaci kupuju stabla do 35 cm. prsnog promjera, jer im veće dimenzije nisu potrebne. Materijal dobiven čišćenjem mladih sastojina prodaje se okolišnom stanovništvu po 25.— dinara kola. Zemljišne zajednice nisu kadre podmiriti sve potrebe seljaka na drvu, pa manjak od oko 15.000 m3 podmiruje vlastelinstvo. U vlastelinskim se šumama pali i ugljen i 191 |