DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1941 str. 26 <-- 26 --> PDF |
bom, ostala uglavnom zelena, pošteđena od gubara. Objekt je svratio živu pozornost, jer do tada još nismo vidjeli kako izgleda golobrst gubara. U nekim selima, kroz koja smo prošli, ima dosta Nijemaca, ali su se oni prilično asimilirali i poprimili mnoge navike ovdašnjeg našeg življa. Stigli smo već na obronke Diljeva i u selu smo Mandičevci sišli s auta te pošli u biskupski vinograd, kroz koji vodi put dalje do šuma. U vinogradu, iz koga se otvara širok pogled na Đakovštinu, govorio nam je ing. Makso Hranilović o nekoliko šumarskih problema ovoga kraja. Budući da je u Đakovštini iskrčeno mnogo šuma i pretvoreno u livade i oranice, počela se javljati u selima sve veća nestašica drva. Ova je nestašica toliko podigla vrijednost šume u očima seljaka, da je nedavno z. z. kupila zemlju, na kojoj je dosada sađen kukuruz, te pošumila čitav kompleks bagremom. Doduše tlo je i onako dosta loše, zbijeno, glineno-ilovasto, ali je ovaj slučaj ipak vrlo karakterističan za odnos seljaka prema šumi. Kao što je to uvijek i svuda u životu, vrlo često osjetimo pravu vrijednost nečesa tek onda, kada to izgubimo. Tako je i sa šumama. »Naš narod će tek onda znati cijeniti šume, kada ih više ne bude« — čuli smo često od naših starijih. Znajući kako se nažalost na očigled bespomoćnih stručnjaka šume nemilosrdno harače u skoro svim našim krajevima, poznavajući i glavne elemente iz čitavog kompleksa prilika ekonomskih, prosvjetnih, političkih, koje omogućuju, uvjetuju i podržavaju ovu sveopću devastaciju, mi ipak moramo iznijeti jednu povoljnu konstataciju za Đakovštinu, jer iako ovaj kraj nije nepošteđen od šumskih šteta, prilike su ipak dosta dobre. Seljak je iz Đakovštine upućen u vrijednost šuma. I ne samo to, nego i svijestan, svijestan toliko, da je i sam podiže. A to je već mnogo. Seljaci sami u svojim šumama kao i zemljišna zajednica sade većinom bagrem, s kojim gospodare šumsko-poljskim gospodarenjem sa 20 godišnjom ophodnjom. Bagrem zadovoljava gotovo sve potrebe seljačkog kućanstva. Služi kao vinogradsko (kolje, pa za sitnu građu i kao vrlo dobar ogrjev. Hrastom se teško može postignuti u takovim prilikama uspjeh. Njegov je prirast slab dok najzad u četrdesetoj godini ne postane već i suhovrh. Kopajući panjeve našli su, da je i žila srčanica sasvim istrunula. Ova pojava nastaje vjerojatno radi toga, što je to ilovasto tlo nakon krčenja šume i nakon šumsko-poljskog gospodarenja tako omršavilo i tako se zbilo, da onemogućuje egzistenciju hrasta, odnosno razvitak njegovog žilja. Bagrem naprotiv, kaže g. ing. Hranilović uspijeva vrlo dobro na tim tlima i takvim načinom gospodarenja, jer više raširi korijenje. U dvadeset } prvoj godini daje ovdje bagrem prosječni prirast 3—4 ms po jutru. Čekao nas je čitav niz kola i malo poslije krenu ta naša prava svatovska povorka u šumu Tolkovac . Na prosjeku nas je odjela 1 i 11, dočekao šef šumske uprave u Levanjskoj Varoši g. ing. Drago Sulimanović. Sišli smo s kola i tu, u šumi, pozdravivši nas na tlu biskupskih šuma, održao nam je sjajno predavanje g. savjetnik ing. I. A s a n č a i ć. Prikazao nam je historijat biskupskog vlastelinstva, način gospodarenja, prikazao nam je gospodarsku osnovu sa mapama te mnoge momente iz uzgajanja, isfeorišćivanja šuma i t. di. Dobro biskupije đakovačke darovao je Koloman, vojvoda Slavonije, biskupu Ponsi godine 1239. Taj se je posjed nalazio u glavnom na istom mjestu, gdje se i danas nalazi, samo se još i dalje protezao prema istoku do sela Mikauovci, a na jugu prema Savi. Dapače se je jedan dio nalazio u današnjoj Bosni oko mjesta Tolisa. Posjed su biskupi uživali sve do dolaska Turaka. Nakon odlaska Turaka dobili su biskupi posjed natrag. Kad je organizirana Vojna Krajina, otpao je dobar dio posjeda, koji je ležao južnije uza Savu i potpao pod Vojnu Krajinu. Posjed se u glavnom zadržao sve do segregacije; poslije segregacije došlo je do nekih promjena u veličini posjeda. God. 1899, kad je napravljena prva gospodarska osnova, bilo je oko 28.000 jutara šumskog posjeda. Prema današnjoj gospodarskoj osnovi, koja je sastavljena 1931 god., iznaša šumska površina oko 21.000 jutara. Od toga otpada na neplodno tlo t. j . 190 |