DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 9 <-- 9 --> PDF |
osjećaj monumentalnosti: u svim područjima racionalnog i emocionalnog stvaranja on je pod njezinim uplivom. Važno je napokon istaći, da su najveći dio svojih snaga crpli iz šume i najveći duhovi svijeta. Šumska romantika, misterioznost, jedinstvenost složenog ali živog organizma a i međusobne borbe njezinih sastavnih individua (stabala), -- sve je to analogno pojavama ljudske duše i ljudskoga društva. Zato je šuma najpodesniji supstrat za stvaranje najsažetijih pogleda u individualno i kolektivno bivstvovanje čovjekovo. Te njezine značajke nalaze odraza u svim granama umjetnosti — tako u slikarstvu (Riemenschneider, Dürer, Friedrich, ß ö c k 1 i n) - muzici (Händel, Bach, Mozart, Beethoven. Schubert, Wagner, Q r i e g, Bra h ms) a napose u svjetskoj književnosti (Dante, Shakespeare, Byron, Goethe, Herder, Keller, Storm, M i c k i j e w i c z). Pa i u našoj je književnosti šuma ideal slobode (Gundu)lić: Dubravka) i simbol legendarnog heroizma (Nazor: Medvjed Brundo). Daleko bi nas odvelo prikazivanje, što su Nijemci proniknuti ovakovini shvatanjem učiniti u bližoj i daljoj prošlosti za očuvanje svojih šuma. Ovamo bil spadale ogromne šume od više hiljada hektara u blizini velikih gradova napose Berlina (Grunewald) i Beča (Wiener Wald) te brojni kompleksi određeni za odmor, zabavu, oporavak i sport (Schutz- und Noli me tangere-Gebiete) rasijani po čitavom Reichu. Međutim nabrajanje ovih i ovakovih objekata nije ni potrebno, jer se novo shvatanje važnosti šume u ovom smislu ne ograničuje samo na njezinu higijensku i turističku ulogu. Ono se jednako, ako ne možda i mnogo jače odrazuje u samom šumskom gospodarstvu sa šumama izvan zaštićenih domena, kod kojih je dosad princip rentabiliteta važio kao najmjerodavniji. Zato sam prethodno sveo ovaj prikaz samo na glavne motive, koji su odlučni za uvođenje novih tendencija u savremenom šumarstvu. Njihova će nas praktična primjena uvjeriti, da je područje t- zv. indirektnih koristi šume, iako dosad prilično zanemareno, danas ipak toliko odlučno, da izvodi bitne promjene koliko u postavljanju ciljeva gospodarenja (općenito) toliko i u regulisanju privatnih i kolektivnih interesa (specijalno). Moderno je šumarstvo pozvano da vrši ne samo gospodarsku nego i kulturnu misiju. / II. Refleksi socijalnih naziranja u šumskom gospodarstvu Već smo istaknuli, da šumsko gospodarstvo stoji između svih vrsta iskoriščavanja zemljišta najbliže prirodi. Da bil pak šumarstvo moglo u sklopu s ostalim privrednim granama vršiti uz gospodarsku i socijalnu ulogu, ne mogu se naravno mimoići direktne koristi od šume, napose važnost drveta u svjetskoj privredi današnjeg vremena. Valja naročito imati u vidu, da je danas drvo uz ugljen i željezo najvažnija sirovina. Ono nije samo ogrevni i građevni materijal prema dosadanjem pojimanju. U novije doba drvo pruža dragocjeno pogonsko gorivo (upojni plin) a služi i kao sirovina za proizvodnju sukna, umjetne svile, hraniva i krmiva, da i ne govorimo o daljnjim mogućnostima uporabe, koje danomice stvara moderna kemija. Nema dakle bojazni, da će šuma u dogledno vrijeme izgubiti svoju gospodarsku važnost. Proizvodnja drveta je gospodarska svrha šumarstva. Međutim, kako smo napred prikazali, nameću socijalni momenti šumi druge, potpuno nove zadatke. Kad već ona kao cjelina ima 131 |