DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Aleksandra Velikog ni Nadir-šaha, kad su nasrnuli na Indiju a nisu zadržali ni Tamerlana, osvajača Eurazije. ni Hanibala, ni Napoleons, kad su zavojevali na Italiju. Naprotiv su se germanske prašume dugo odupirale širenju rimskog imperija (bitka u teutoburškoj šumi), kao što su se stoljećima Englezi morali boriti sa Ircima, koji su se sklanjali u šume »Zelenog otoka«. Borba je Rusa s Mongolima zapravo borba šume protiv stepe. U ruskoj je šumi zapela najezda Tatara, tu su Rusi prihirali svoje snage za svoju protuofenzivu Peruanski Inke svladali su planine prodirući prema istoku ali su zastali namjerivši se na neprohodni šumski zid. S istoga razloga nisu ni amerikanski kolonisti mogli napredovati prema zapadu. Konačno i naša nas prošlost upućuje, da smo najjači otpor u obranu slobode dali u šumi (Petrova Gora). Prema navodima Dra N e i d h a r d t a6 šuma je djelujući na čovjeka dala njegovoj duši prve dojmove, predočbe i pojmove. Da to uvidimo, dosta je razmotriti suštinu arhitekture . Svi hramovi raznih stilova nisu ništa drugo nego izražaj različitog shvatanja šume kao prvog iskonskog hrama prirode- Stupovi korintski, jonski i dorski zajedno sa svojim svodovljem predočuju stvarno šumska stabla sa svodovima krošanja. Ti antikni stupovi i svodovlje pokazuju dušu čovjeka, koji je već napustio šumu. Nizom su se vijekova iskristalizirali pojmovi; u specijalne i bistre geometrijske forme. Ostali su samo glavni i temeljni oblici šume. Nešto je drukčije kod gotike. Došli su barbari iz šume, provalili u rimsko carstvo i donijeli sa sobom nove, svježe pojmove o šumi i njenoj konstrukciji. Zato se gotski stupovi a još više gotski svodovi jače približuju stvarnoj konstrukciji šume nego oni antike i renesanse. Ove navode još jasnije potvrđuju drevni egipatski hramovi. Tamo stupovlje po svom obliku, dimenzijama i sastavu ima svrhu, da vjerniku predoči krasotu svetih gajeva paoma. Što se pak tiče Neidhardtovi h refleksija na antikne i gotske građevine, možemo ići u našim opažanjima još dalje. Antika i renesansa pripadaju proizvodima južnjačkog duha (Atena, Rim, Mala Azija), okruženog blistavim plavetnilom neba i bujnom lisnato m vegetacijom. Stoga stupovi i svodovlje ovih stilova djeluje više raskošno nego svečano, pokazuje više zavojite i oble nego slomljene forme (kupole) i daje više svjetla nego sjene. Gotika je naprotiv proizvod hladnog Sjevera, pretežno mrkih č e t i n j a v i h šuma s vitkim i! visokim stabaljem pravilnih krošanja. Odatle gotskim građevinama ozbiljnost i svečanost, smione visine, vitki stupovi, krstasti svodovi, slomljeni lukovi i neizbježiva polutama. Teže bih se složio s mišljenjem spomenutog autora, da je šuma praiskonska majka geometrije, na kojoj su stvoreni prvi temelji raatemat i k e. On, polazeći od pojmova kruga i pravca, na kojima se osniva čitava geometrija a po njoj i matematika te čitava današnja civilizacija, nalazi, da je čovjek prvi puta upoznao ove pojmove u šumi. Čovjek je godinama gledao pravna visoka debla (pravac) te njihove opsege i presjeke (krug). Ovo mišljenje možemo samo djelomično prihvatiti. Ne smijemo isključiti ni mogućnost, da su pojmove o krugu i pravcu pobudile kod čovjeka i druge prirodne pojave, napose one; koje poznamo iz današnje matematske geografije. Neosporno je, da je šuma dala čovjeku "Dr. N. Neidhardt : O uplivu šume na umjetnost i znanost (Šum. list od god. 1929 br. 11 str. 450). 130 |