DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 7 <-- 7 --> PDF |
a) ŠUMSKO TLO: 1. prebirna šuma . . . . 7 min. 22 sek. 2. jednodobna šuma 16 8 „ b) POLJSKO TLO: 1. oranica (zob) . . . 46 „ 26 2. livada (djetelina) ...... . 4 sata 26 „ 40 „ Primanje se vode vrši u tlu prebirne šume 2 puta brže nego kod jednodobnc, 6 puta brže nego kod oranice a 38 puta brže nego kod livade. Burge r je nadalje ustanovio, da od vodenog stupca navedenog presjeka može tlo upiti za vrijeme jednog sata a) ŠUMSKO TLO: 1. prebirna šuma 81.4 cm 2. jednodobna šuma 16.2 ,, b) POLJSKO TLO: 1. oranica (zob) 13.0 „ 2. livada (djetelina) . 2.2 „ To znači, da tlo prebirne šume može u jednom satu primiti 5 puta toliko atmosferske vode koliko ono jednodobne, 6 puta toliko koliko oranica a gotovo 40 puta toliko koliko livada. Svi daljnji zaključci o indirektnim koristima šume za tlo i klimu a potom i za pučanstvo slijede iz ovih činjenica´"´. Međutim,na ovom je mjestu nama glavno da uvrstimo, kako je prosperitet poljskog gospodarstva, koje je po svom korisnom uplivu na vezanje naroda za zavičajni kraj jedini pravi takmac šumarstvu, u velikoj mjeri ovisan o opstanku šume. Taj je prosperitet u pitanju onim časom, čim nestane šume u njegovoj blizini, jer je tada najpovoljnije kolanje vode iz osnova poremećeno´. Poljsko gspodarstvo kao> čuvar narodne snage ne djeluje samostalno. Po J. Serajonov u (Bogatstvo svijeta) šuma hrani čovjeka kao i polje i more, ali nijedna od ovih potonjih djelatnosti ne približuje čovjeka prirodi tako kao šuma. Ribar i ratar ostaje tako reći na površini, dok šumski radnik prodire u šumu, tone u njoj poput ronioca a zeleni ga elemenat obuhvaća sa sviju strana zakriljujući mu pogled u daljinu. Čitavo biće čovjekovo, njegov etos, njegovi običaji, dapače i njegova religija — sve se to izgrađuje u sjeni drveća. Europska je praiskonska kultura potekla iz šume i prvi su naši bogovi bili šumska božanstva. Ljudi, koji žive u šumovitim krajevima ili se pretežno bave šumskim radom, razlikuju se od drugih. Zdravi su, čvrsti i pouzdani. Napose su vrlo bistri i šutljivi. Šuma potiče na razmišljanje; u njoj se čovjek najlakše sabere, da bi stvorio nešto veliko. A za velika djela treba znati šutjeti. Po istom autoru nema boljih prirodnih granica za očuvanje narodne individualnosti od šume. Ni vode ni gore ne pružaju tako sigurnu zaštitu. Morska je obala uvijek otvorena neprijateljskim napadima. Bregovi nisu zadržali ni 5 Nakon što je već ovaj referat bio dogotovljen, izašla je u Šum. Listu br. 11 .. 1940. (str. 532—549) odlična rasprava »Šuma i meteorsk a voda« iz pera g. dug. Sretena Rosica , gdje su rezultati ovih istraživanja razrađeni mnogo opširnije, pa stoga u vezi s gornjim dedukcijama skrećem na ovu raspravu naročitu pažnju. 129 |