DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 6 <-- 6 --> PDF |
_ Narod, koji je vezan za šumsko gospodarstvo, teško se odnarođuje bez obzira na stepen kulture a još teže podliježe manama industrijskog zaposlenja. Vrlo je instruktivno upoređenje, koje je u ovom pogledu učinio W. Schmitz 3 kod broja potomstva obitelji vezanih za zemljište i onih bez zemljišta. Rezultat je pokazao, da obitelji vezane za tlo imaju najbrojnije i najzdravije potomstvo- Analogan utjecaj pokazuje i suma kod obitelji, koje su svojim poslom vezane za šumsko gospodarstvo. Interesantan uvid daju u ovo stanje poznate Isenbergov e relacije. Na 100 djece iz obitelji šumarskih činovnika dolazi kod a) zvaničnika u javnoj upravi 73 djece b) činovnika u javnoj upravi 94 c) zvaničnika u šumarskoj službi 101 d) industrijskih radnika 107 e) poljoprivrednih činovnika . . 122 f) seljaka 128 ., g) šumskih radnika 138 h) poljodjelskih radnika 149 Ovi podaci govore jasno, da je potomstvo kod šumskog radništva brojnije nego u bilo kojem drugom zanimanju izuzev poljodjelskom. Time je uloga šume u podržavanju biološke otpornosti naroda došla do svog numeričkog izražaja, pa se s nijedne strane ne može osporiti. Agrarna je djelatnost, kamo spada i šumarstvo, nepresušni izvor najzdravijih narodnih snaga, odakle se popunjuje kadar poslenika u svim ostalim kategorijama ljudskoga rada. »Selo stvara ljude a grad ih troši« — taj naš narodni aforizam nalazi u ovim brojkama svoje puno opravdanje. S ovog stanovišta moramo još promotriti i upliv šume na fizička svojstva tla, gdje njezino korisno djelovanje premašuje poljsko gospodarstvo. Sve kad bi poljoprivreda i bila jedino vrelo prihoda za jedan narod, njezin je prosperitet uvijek vezan na prisutnost šume. Barem za naše klimatske i pedološke prilike šuma se uvijek iza obrađenog polja pojavljuj kao njegov zaštitnik. To su uostalom poznate činjenice, pa na ovom mjestu nije potrebno zalaziti u pitanja 0 korisnom uplivu šume na tlo i klimatske ekstreme. Dovoljno je uporediti tečaj kolanj a vod e . šumskom i poljskom zemljištu. Time će u daljnjoj dedukciji biti zahvaćena i ova funkcija, jer je konkretno stanje stojbinskih prilika uz mineralnu podlogu rezultanta cirkulacije vode u sva tri agregatna stanja. Burge r ova 4 mjerenja 0 sposobnosti tla za primanje vode daju vrlo karakteristične podatke već prema tome, da li se radi 0 šumskom tlu prebirne odnosno jednodobne sastojine ili 0 poljskom zemljištu oranice ili livade. Snaga se zemljišta u ovom postupku ima prosuđivati po vremenu, koje je potrebno, da tlo primi stupac vode visine 10 cm a presjeka 10/10 cm (1 litar). To vrijeme (Einsickerungszeit) iznosi: 3 W. Schmitz : Der Wald in der praktischen Landesplanung (Rf. u Ro. 1938. str. 528). 4 Burger : Physikalische Bodenuntersuchungen, Zürich 1922 (po Dannec k c rovo m djelu: Der Plenterwald einst und jetzt, Stuttgart 1929. str. 43). 128 |