DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Muhle kod Berlina i prof. Dra Diet er i eh a (München), održano u Garmisch-Partenkirchenu i Salzburgu (Hintersee) dne 18. resp. 21. jula 1939. godine1. Oba su ova učenjaka kao nosioci savremene šumarske politike u Trećem Reichu a napose prof. Dietrich kao nasljednik prof. Endresa na sveučilištu u Münchenu bez dvojbe mjerodavni tumači novih šumarskopolitičkih strujanja, koja. danas vladaju u tamošnjem šumarstvu. Geografska blizina naših krajeva i privredne veze s Njemačkom upućuju nas, da se kako u prošlosti tako i danas koristimo tamošnjim nazorima, u koliko ih najvećim dijelom potpuno ne akceptiramo. Strogo će se šumarsko prosuđivanje uređenja prostora zaustaviti prvenstveno na problemu zemljišnog p r o s t o r a. Ono mora uzeti u pretres važnost zahtjeva svih ekonomskih i socijalnih djelatnosti, koje su u vezi s iskorištavanjem tla. Mi smo već došli do uvjerenja, da se zemljište u poljoprivrednom sektoru ne smije smatrati trgovačkim artiklom, niti se njegova vrijednost smije prosuđivati po broju parcela odnosno površini. Njegovo se značenje pojavljuje u sasvim drugom obliku, ako shvatimo, da je zemljišni prostor uslov opstanka ogromnog narodnog organizma. Svaki narod u prirodnoj vezi s rođenom grudom pokazuje specifične manifestacije života, koje ga oštro razlikuju od njegovih susjeda i koje ga čine samostalnom entrografskom jedinicom. Upliv će zemljišta na karakter jednoga naroda biti to veći, što je način iskorištavanja tla bliže prirodi. Drugim riječima, za zemljište vezuje narod daleko više agrikulturna nego industrijska djelatnost a od agrikulturne opet ona vrsta, kod koje se ljudski rad manje može zamijeniti strojem. Naravno, da se ovim konstatacijama ne smije pripisati težnja za ekstenziviranjem ili parijarhalnim primitivizmom u obrađivanju tla, jer bi takovi zaključci bili iz osnova pogrešni. Ispravno prosuđivanje ovog stanja upućuje samo na raznolikost upliva pojedinih djelatnosti obzirom na vezu naroda i zemlje, jer stepen intenziteta ne će nikada biti jednak u svim vrstama čovjekove privrede- Tu leži razlog, da kod uređenja zemljišnog prostora ne mogu biti mjerodavni samo gospodarski momenti te da šuma i šumarstvo dobiva u ovakovom gledanju jedan posve izuzetan položaj. Šumsko je gospodarstvo mnogo ekstenzivnije nego rudarstvo pa je razumljivo, da se jače odrazuje u osebujnom narodnom karakteru nego ostale najbliže vrste narodne privrede. Dodamo li k tomu ulogu šume kod kolanja vode a zatim kod upliva na klimu, higijenu i estetiku okoline, onda se šumarstvo pojavljuje kao najjači elemenat ekonomije tla i bioloških narodnih snaga. Potpuno se slažem s riječima velikog njemačkog kulturnog historika R i e h 1 a (Land und Leute), koji je udarajući prve temelje ovim zasadama došao do zaključka: »Ein Volk muss absterben, wenn es nicht mehr zurückgreifen kann zu den Hintersassen in den Wäldern, um sich bei ihnen neue Kraft des natürlichen, rohen Volkstumes zu hohlen.« Mi smo u Berlinu vidjeli upliv velegrada na oblikovanje šumskogospodarskog tipa (Grunewald), u Eberswaldu suradnju nauke i prakse 1 Uz spomenuta predavanja koristio sam se djelomično i raspravama: a) H. Lemmel : Betriebswirtschaftliche Auswirkungen und Folgerungen nationalsozialistischer Forstpolitik (Raumforschung und Raumordnung, Beilin 193«, Heft 11/12, str. 553—556), b) V. Dieterich : Forstpolitik und Raumordnung (Ibidem, str; 519—526). 126 |