DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 3 <-- 3 --> PDF |
H R VAT S K I ŠUMARSKI LIST GOD. 6;. TRAVANJ i94i. Ing. STJEPAN FRANČIŠKOVIĆ (Zagreb): SOCIJALNE TENDENCIJE U MODERNOM ŠUMARSTVU* (SOZIALE BESTREBUNGEN IN DER MODERNEN FORSTWIRTSCHAFT) Mi smo na našem naučnom putovanju kroz Njemačku upoznali impozantan broj šumarskih teoretika i praktičara, koji rijetkom predanošću rade na prosperitetu svog nacionalnog šumrastva jednako kao i njihovi zaslužni preteče. Njihov je ideal svladati nestašicu na surovinama i prostoru, pa se svuda u borbi s prirodnim i socijalnim poteškoćama osjeća jedna volja i jedan cilj. Međutim, razni su bili naši stručni pratioci, raznoliki objekti kroz koje smo prošli a još raznoličniji odnosi, u kojima pojedine šumske domene stoje prema okolnom žiteljstvu i njegovoj privredi. Studij ovih odnosa i njihovo najpovoljnije reguliranje predstavlja danas specijalan pokret u njemačkom šumarstvu, koji je u znanstvenoj literaturi poznat pod imenom uređenj a prostor a (Raumordnung). Osnovu ovog studija čini spoznaja o međusobnoj ovisnosti svih oblika i pojava sređenog narodnog života, pa stoga treba pokloniti jednaku pažnju svim pretpostavkama za jednu u svakom pravcu konsolidiranu socijalnu strukturu. Radi toga nije dostatno, da se direktive u narodnoj privredi traže samo i isključivo sa stanovišta materijalnih koristi ili da se što više iskorištavanje prostora određuje po zahtjevima samo jedne privredne grane. Rješenje, koje bi se osnivalo samo na bazi privatno-gospodarskih prednosti, smatra se s gledišta novog ekonomskog shvatanja neorganičnim i zato unapređ neprihvatljivim. Pravilno shvaćen zadatak uređenja prostora obuhvaća sve interese opće-narodnog života, koji se, makar kako bili raznoliki, moraju međusobno koordinirati i radi potrebe općenitosti svesti u najveće moguće suglasje. Pokušat ću da u ovoj raspravi s gledišta šumarstva kritički iznesem svoje" impresije s puta po Njemačkoj, oslanjajući se na predavanje prof. Dra Le m mel a (Eberswalde) održano 9. jula 1939-u Grafenbrücker * Vidi Šumarski list od god- 1940. br. 10, str. 503. Op. ur. 125 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Muhle kod Berlina i prof. Dra Diet er i eh a (München), održano u Garmisch-Partenkirchenu i Salzburgu (Hintersee) dne 18. resp. 21. jula 1939. godine1. Oba su ova učenjaka kao nosioci savremene šumarske politike u Trećem Reichu a napose prof. Dietrich kao nasljednik prof. Endresa na sveučilištu u Münchenu bez dvojbe mjerodavni tumači novih šumarskopolitičkih strujanja, koja. danas vladaju u tamošnjem šumarstvu. Geografska blizina naših krajeva i privredne veze s Njemačkom upućuju nas, da se kako u prošlosti tako i danas koristimo tamošnjim nazorima, u koliko ih najvećim dijelom potpuno ne akceptiramo. Strogo će se šumarsko prosuđivanje uređenja prostora zaustaviti prvenstveno na problemu zemljišnog p r o s t o r a. Ono mora uzeti u pretres važnost zahtjeva svih ekonomskih i socijalnih djelatnosti, koje su u vezi s iskorištavanjem tla. Mi smo već došli do uvjerenja, da se zemljište u poljoprivrednom sektoru ne smije smatrati trgovačkim artiklom, niti se njegova vrijednost smije prosuđivati po broju parcela odnosno površini. Njegovo se značenje pojavljuje u sasvim drugom obliku, ako shvatimo, da je zemljišni prostor uslov opstanka ogromnog narodnog organizma. Svaki narod u prirodnoj vezi s rođenom grudom pokazuje specifične manifestacije života, koje ga oštro razlikuju od njegovih susjeda i koje ga čine samostalnom entrografskom jedinicom. Upliv će zemljišta na karakter jednoga naroda biti to veći, što je način iskorištavanja tla bliže prirodi. Drugim riječima, za zemljište vezuje narod daleko više agrikulturna nego industrijska djelatnost a od agrikulturne opet ona vrsta, kod koje se ljudski rad manje može zamijeniti strojem. Naravno, da se ovim konstatacijama ne smije pripisati težnja za ekstenziviranjem ili parijarhalnim primitivizmom u obrađivanju tla, jer bi takovi zaključci bili iz osnova pogrešni. Ispravno prosuđivanje ovog stanja upućuje samo na raznolikost upliva pojedinih djelatnosti obzirom na vezu naroda i zemlje, jer stepen intenziteta ne će nikada biti jednak u svim vrstama čovjekove privrede- Tu leži razlog, da kod uređenja zemljišnog prostora ne mogu biti mjerodavni samo gospodarski momenti te da šuma i šumarstvo dobiva u ovakovom gledanju jedan posve izuzetan položaj. Šumsko je gospodarstvo mnogo ekstenzivnije nego rudarstvo pa je razumljivo, da se jače odrazuje u osebujnom narodnom karakteru nego ostale najbliže vrste narodne privrede. Dodamo li k tomu ulogu šume kod kolanja vode a zatim kod upliva na klimu, higijenu i estetiku okoline, onda se šumarstvo pojavljuje kao najjači elemenat ekonomije tla i bioloških narodnih snaga. Potpuno se slažem s riječima velikog njemačkog kulturnog historika R i e h 1 a (Land und Leute), koji je udarajući prve temelje ovim zasadama došao do zaključka: »Ein Volk muss absterben, wenn es nicht mehr zurückgreifen kann zu den Hintersassen in den Wäldern, um sich bei ihnen neue Kraft des natürlichen, rohen Volkstumes zu hohlen.« Mi smo u Berlinu vidjeli upliv velegrada na oblikovanje šumskogospodarskog tipa (Grunewald), u Eberswaldu suradnju nauke i prakse 1 Uz spomenuta predavanja koristio sam se djelomično i raspravama: a) H. Lemmel : Betriebswirtschaftliche Auswirkungen und Folgerungen nationalsozialistischer Forstpolitik (Raumforschung und Raumordnung, Beilin 193«, Heft 11/12, str. 553—556), b) V. Dieterich : Forstpolitik und Raumordnung (Ibidem, str; 519—526). 126 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 5 <-- 5 --> PDF |
(Chorin, Finowtal, Freienwalde). Vidjeli smo i utakmicu šume s drugim granama privrede: tako u Thüringenu s rudarstvom (Lehesten), u reonu Homburg-Wiesbaden s turizmom (Taunus), u rajnskom području s vinogradarstvom (Hunnsriick) a u južnoj Njemačkoj s malim seoskim ekonomijama (Schwarzwald). Upoznali smo najvažnije i najuspjelije metode gospodarenja u državnim, komunalnim i privatnim posjedima. Sve te impresije predstavljaju doduše mozaik najraznoličnijih boja, ali njihovu raznobojnost ublažava jedinstveni temeljni ton, koji se odrazuje u uskoj suradnji šumskog i narodnog gospodarstva. Sve su tehničke metode i svi zahvati državne vlasti u pojedinu šumsku ekonomiju prožeti težnjom, da se stvori ravnoteža između općih nacionalnih, lokalni h i specijalnih šumsko-gospodarskih potreba. Privatni dakle interes šumoposjednika nije više ni primaran ni odlučan, u koliko stoji u opreci s interesima njemačke narodne zajednice. Pa i sama ustaljena načela šumarske nauke prolaze mnoge osjetljive korekture u onom svom području, gdje zadiru u život najširih slojeva a nisu dovoljno protkana socijalnim i nacionalnim elementima. Bez obzira na to, da li ove promjene u dosadanjem naziranju odmah prihvaćamo ili ne, moramo priznati, da njemačko šumarstvo izgrađuje danas potpuno nove principe, u kom poslu nazrijevamo suradnju svih narodnih konstruktivnih snaga. I. Šuma kao čuvar nacionalnog individualiteta. Zdrav narod može živjeti samo u zdravom kraju. To je temeljna misao, u kojoj Nijemci gledaju socijalnu ulogu šume. U prirodi je zdravog ljudskog duha, da uvijek traži promjene i nove savršenije oblike. On je željan neprestane dinamike života sve dotle, dok se i njegov organizam nalazi u progresivnom razvoju. Inercija i konzervativizam znaci su iznemoglosti i opadajuće energije. Njemački ekonomi danas vrlo često kao devizu uzimaju Goetheove riječi: »Die Gottheit ist im Werdenden und Sichumwandelnden, aber nicht im Gewordenen und Erstarrten«- Neprestano gibanje života u prirodi i vječne metamorfoze proživljava svaki čovjek u sebi a jednako to zapaža i u svemu organičnom svijetu oko sebe. Zgodno primjećuje prof. W i e p k i n g - J ü r g e n s m a n n2 (Berlin), da je svaki čovjek po naravi sklon gledati u biljnom svijetu sebi slična bića. On to dapače traži i u anorgarskim elementima prirode. Jer, ni voda nije za njih isključivo samo H2O a niti je vjetar samo termičko izjednačivanje zračnih masa. Ovu je okolnost već prije zapazio spomenuti R i e h 1, pa on što više obzirom na šumu predpostavlja iracionalne faktore gospodarskima. To ´najbolje dokazuje njegova tvrdnja, da u uništenju kontrasta između polja i šume propada i životni elan njemačkog naroda. Čovjekov bi opstanak bez šume bio u pitanju i onda, kad za svoj život ne bi trebao drveta. Iz svega se ovog izvodi danas socijalna uloga šume, koja sažeto izražena obuhvata podržavanje biološke snage naroda. Šuma je dakle bez obzira na njene direktne koristi zajedno s agrikulturom onaj faktor a) koji narod vezuje uz rođenu grudu (Bodenverbundenheit), b) koji narod čini otpornim proti napadajima svake vrste (Wehrbereitschaft). L´ H. F. Wie,pking-Jür.gensmann: Der deutsche Mensch in seiner Beziehung zum Baum und zum Walde (Rf. u Ro. 1938. str. 544). 127 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 6 <-- 6 --> PDF |
_ Narod, koji je vezan za šumsko gospodarstvo, teško se odnarođuje bez obzira na stepen kulture a još teže podliježe manama industrijskog zaposlenja. Vrlo je instruktivno upoređenje, koje je u ovom pogledu učinio W. Schmitz 3 kod broja potomstva obitelji vezanih za zemljište i onih bez zemljišta. Rezultat je pokazao, da obitelji vezane za tlo imaju najbrojnije i najzdravije potomstvo- Analogan utjecaj pokazuje i suma kod obitelji, koje su svojim poslom vezane za šumsko gospodarstvo. Interesantan uvid daju u ovo stanje poznate Isenbergov e relacije. Na 100 djece iz obitelji šumarskih činovnika dolazi kod a) zvaničnika u javnoj upravi 73 djece b) činovnika u javnoj upravi 94 c) zvaničnika u šumarskoj službi 101 d) industrijskih radnika 107 e) poljoprivrednih činovnika . . 122 f) seljaka 128 ., g) šumskih radnika 138 h) poljodjelskih radnika 149 Ovi podaci govore jasno, da je potomstvo kod šumskog radništva brojnije nego u bilo kojem drugom zanimanju izuzev poljodjelskom. Time je uloga šume u podržavanju biološke otpornosti naroda došla do svog numeričkog izražaja, pa se s nijedne strane ne može osporiti. Agrarna je djelatnost, kamo spada i šumarstvo, nepresušni izvor najzdravijih narodnih snaga, odakle se popunjuje kadar poslenika u svim ostalim kategorijama ljudskoga rada. »Selo stvara ljude a grad ih troši« — taj naš narodni aforizam nalazi u ovim brojkama svoje puno opravdanje. S ovog stanovišta moramo još promotriti i upliv šume na fizička svojstva tla, gdje njezino korisno djelovanje premašuje poljsko gospodarstvo. Sve kad bi poljoprivreda i bila jedino vrelo prihoda za jedan narod, njezin je prosperitet uvijek vezan na prisutnost šume. Barem za naše klimatske i pedološke prilike šuma se uvijek iza obrađenog polja pojavljuj kao njegov zaštitnik. To su uostalom poznate činjenice, pa na ovom mjestu nije potrebno zalaziti u pitanja 0 korisnom uplivu šume na tlo i klimatske ekstreme. Dovoljno je uporediti tečaj kolanj a vod e . šumskom i poljskom zemljištu. Time će u daljnjoj dedukciji biti zahvaćena i ova funkcija, jer je konkretno stanje stojbinskih prilika uz mineralnu podlogu rezultanta cirkulacije vode u sva tri agregatna stanja. Burge r ova 4 mjerenja 0 sposobnosti tla za primanje vode daju vrlo karakteristične podatke već prema tome, da li se radi 0 šumskom tlu prebirne odnosno jednodobne sastojine ili 0 poljskom zemljištu oranice ili livade. Snaga se zemljišta u ovom postupku ima prosuđivati po vremenu, koje je potrebno, da tlo primi stupac vode visine 10 cm a presjeka 10/10 cm (1 litar). To vrijeme (Einsickerungszeit) iznosi: 3 W. Schmitz : Der Wald in der praktischen Landesplanung (Rf. u Ro. 1938. str. 528). 4 Burger : Physikalische Bodenuntersuchungen, Zürich 1922 (po Dannec k c rovo m djelu: Der Plenterwald einst und jetzt, Stuttgart 1929. str. 43). 128 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 7 <-- 7 --> PDF |
a) ŠUMSKO TLO: 1. prebirna šuma . . . . 7 min. 22 sek. 2. jednodobna šuma 16 8 „ b) POLJSKO TLO: 1. oranica (zob) . . . 46 „ 26 2. livada (djetelina) ...... . 4 sata 26 „ 40 „ Primanje se vode vrši u tlu prebirne šume 2 puta brže nego kod jednodobnc, 6 puta brže nego kod oranice a 38 puta brže nego kod livade. Burge r je nadalje ustanovio, da od vodenog stupca navedenog presjeka može tlo upiti za vrijeme jednog sata a) ŠUMSKO TLO: 1. prebirna šuma 81.4 cm 2. jednodobna šuma 16.2 ,, b) POLJSKO TLO: 1. oranica (zob) 13.0 „ 2. livada (djetelina) . 2.2 „ To znači, da tlo prebirne šume može u jednom satu primiti 5 puta toliko atmosferske vode koliko ono jednodobne, 6 puta toliko koliko oranica a gotovo 40 puta toliko koliko livada. Svi daljnji zaključci o indirektnim koristima šume za tlo i klimu a potom i za pučanstvo slijede iz ovih činjenica´"´. Međutim,na ovom je mjestu nama glavno da uvrstimo, kako je prosperitet poljskog gospodarstva, koje je po svom korisnom uplivu na vezanje naroda za zavičajni kraj jedini pravi takmac šumarstvu, u velikoj mjeri ovisan o opstanku šume. Taj je prosperitet u pitanju onim časom, čim nestane šume u njegovoj blizini, jer je tada najpovoljnije kolanje vode iz osnova poremećeno´. Poljsko gspodarstvo kao> čuvar narodne snage ne djeluje samostalno. Po J. Serajonov u (Bogatstvo svijeta) šuma hrani čovjeka kao i polje i more, ali nijedna od ovih potonjih djelatnosti ne približuje čovjeka prirodi tako kao šuma. Ribar i ratar ostaje tako reći na površini, dok šumski radnik prodire u šumu, tone u njoj poput ronioca a zeleni ga elemenat obuhvaća sa sviju strana zakriljujući mu pogled u daljinu. Čitavo biće čovjekovo, njegov etos, njegovi običaji, dapače i njegova religija — sve se to izgrađuje u sjeni drveća. Europska je praiskonska kultura potekla iz šume i prvi su naši bogovi bili šumska božanstva. Ljudi, koji žive u šumovitim krajevima ili se pretežno bave šumskim radom, razlikuju se od drugih. Zdravi su, čvrsti i pouzdani. Napose su vrlo bistri i šutljivi. Šuma potiče na razmišljanje; u njoj se čovjek najlakše sabere, da bi stvorio nešto veliko. A za velika djela treba znati šutjeti. Po istom autoru nema boljih prirodnih granica za očuvanje narodne individualnosti od šume. Ni vode ni gore ne pružaju tako sigurnu zaštitu. Morska je obala uvijek otvorena neprijateljskim napadima. Bregovi nisu zadržali ni 5 Nakon što je već ovaj referat bio dogotovljen, izašla je u Šum. Listu br. 11 .. 1940. (str. 532—549) odlična rasprava »Šuma i meteorsk a voda« iz pera g. dug. Sretena Rosica , gdje su rezultati ovih istraživanja razrađeni mnogo opširnije, pa stoga u vezi s gornjim dedukcijama skrećem na ovu raspravu naročitu pažnju. 129 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Aleksandra Velikog ni Nadir-šaha, kad su nasrnuli na Indiju a nisu zadržali ni Tamerlana, osvajača Eurazije. ni Hanibala, ni Napoleons, kad su zavojevali na Italiju. Naprotiv su se germanske prašume dugo odupirale širenju rimskog imperija (bitka u teutoburškoj šumi), kao što su se stoljećima Englezi morali boriti sa Ircima, koji su se sklanjali u šume »Zelenog otoka«. Borba je Rusa s Mongolima zapravo borba šume protiv stepe. U ruskoj je šumi zapela najezda Tatara, tu su Rusi prihirali svoje snage za svoju protuofenzivu Peruanski Inke svladali su planine prodirući prema istoku ali su zastali namjerivši se na neprohodni šumski zid. S istoga razloga nisu ni amerikanski kolonisti mogli napredovati prema zapadu. Konačno i naša nas prošlost upućuje, da smo najjači otpor u obranu slobode dali u šumi (Petrova Gora). Prema navodima Dra N e i d h a r d t a6 šuma je djelujući na čovjeka dala njegovoj duši prve dojmove, predočbe i pojmove. Da to uvidimo, dosta je razmotriti suštinu arhitekture . Svi hramovi raznih stilova nisu ništa drugo nego izražaj različitog shvatanja šume kao prvog iskonskog hrama prirode- Stupovi korintski, jonski i dorski zajedno sa svojim svodovljem predočuju stvarno šumska stabla sa svodovima krošanja. Ti antikni stupovi i svodovlje pokazuju dušu čovjeka, koji je već napustio šumu. Nizom su se vijekova iskristalizirali pojmovi; u specijalne i bistre geometrijske forme. Ostali su samo glavni i temeljni oblici šume. Nešto je drukčije kod gotike. Došli su barbari iz šume, provalili u rimsko carstvo i donijeli sa sobom nove, svježe pojmove o šumi i njenoj konstrukciji. Zato se gotski stupovi a još više gotski svodovi jače približuju stvarnoj konstrukciji šume nego oni antike i renesanse. Ove navode još jasnije potvrđuju drevni egipatski hramovi. Tamo stupovlje po svom obliku, dimenzijama i sastavu ima svrhu, da vjerniku predoči krasotu svetih gajeva paoma. Što se pak tiče Neidhardtovi h refleksija na antikne i gotske građevine, možemo ići u našim opažanjima još dalje. Antika i renesansa pripadaju proizvodima južnjačkog duha (Atena, Rim, Mala Azija), okruženog blistavim plavetnilom neba i bujnom lisnato m vegetacijom. Stoga stupovi i svodovlje ovih stilova djeluje više raskošno nego svečano, pokazuje više zavojite i oble nego slomljene forme (kupole) i daje više svjetla nego sjene. Gotika je naprotiv proizvod hladnog Sjevera, pretežno mrkih č e t i n j a v i h šuma s vitkim i! visokim stabaljem pravilnih krošanja. Odatle gotskim građevinama ozbiljnost i svečanost, smione visine, vitki stupovi, krstasti svodovi, slomljeni lukovi i neizbježiva polutama. Teže bih se složio s mišljenjem spomenutog autora, da je šuma praiskonska majka geometrije, na kojoj su stvoreni prvi temelji raatemat i k e. On, polazeći od pojmova kruga i pravca, na kojima se osniva čitava geometrija a po njoj i matematika te čitava današnja civilizacija, nalazi, da je čovjek prvi puta upoznao ove pojmove u šumi. Čovjek je godinama gledao pravna visoka debla (pravac) te njihove opsege i presjeke (krug). Ovo mišljenje možemo samo djelomično prihvatiti. Ne smijemo isključiti ni mogućnost, da su pojmove o krugu i pravcu pobudile kod čovjeka i druge prirodne pojave, napose one; koje poznamo iz današnje matematske geografije. Neosporno je, da je šuma dala čovjeku "Dr. N. Neidhardt : O uplivu šume na umjetnost i znanost (Šum. list od god. 1929 br. 11 str. 450). 130 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 9 <-- 9 --> PDF |
osjećaj monumentalnosti: u svim područjima racionalnog i emocionalnog stvaranja on je pod njezinim uplivom. Važno je napokon istaći, da su najveći dio svojih snaga crpli iz šume i najveći duhovi svijeta. Šumska romantika, misterioznost, jedinstvenost složenog ali živog organizma a i međusobne borbe njezinih sastavnih individua (stabala), -- sve je to analogno pojavama ljudske duše i ljudskoga društva. Zato je šuma najpodesniji supstrat za stvaranje najsažetijih pogleda u individualno i kolektivno bivstvovanje čovjekovo. Te njezine značajke nalaze odraza u svim granama umjetnosti — tako u slikarstvu (Riemenschneider, Dürer, Friedrich, ß ö c k 1 i n) - muzici (Händel, Bach, Mozart, Beethoven. Schubert, Wagner, Q r i e g, Bra h ms) a napose u svjetskoj književnosti (Dante, Shakespeare, Byron, Goethe, Herder, Keller, Storm, M i c k i j e w i c z). Pa i u našoj je književnosti šuma ideal slobode (Gundu)lić: Dubravka) i simbol legendarnog heroizma (Nazor: Medvjed Brundo). Daleko bi nas odvelo prikazivanje, što su Nijemci proniknuti ovakovini shvatanjem učiniti u bližoj i daljoj prošlosti za očuvanje svojih šuma. Ovamo bil spadale ogromne šume od više hiljada hektara u blizini velikih gradova napose Berlina (Grunewald) i Beča (Wiener Wald) te brojni kompleksi određeni za odmor, zabavu, oporavak i sport (Schutz- und Noli me tangere-Gebiete) rasijani po čitavom Reichu. Međutim nabrajanje ovih i ovakovih objekata nije ni potrebno, jer se novo shvatanje važnosti šume u ovom smislu ne ograničuje samo na njezinu higijensku i turističku ulogu. Ono se jednako, ako ne možda i mnogo jače odrazuje u samom šumskom gospodarstvu sa šumama izvan zaštićenih domena, kod kojih je dosad princip rentabiliteta važio kao najmjerodavniji. Zato sam prethodno sveo ovaj prikaz samo na glavne motive, koji su odlučni za uvođenje novih tendencija u savremenom šumarstvu. Njihova će nas praktična primjena uvjeriti, da je područje t- zv. indirektnih koristi šume, iako dosad prilično zanemareno, danas ipak toliko odlučno, da izvodi bitne promjene koliko u postavljanju ciljeva gospodarenja (općenito) toliko i u regulisanju privatnih i kolektivnih interesa (specijalno). Moderno je šumarstvo pozvano da vrši ne samo gospodarsku nego i kulturnu misiju. / II. Refleksi socijalnih naziranja u šumskom gospodarstvu Već smo istaknuli, da šumsko gospodarstvo stoji između svih vrsta iskoriščavanja zemljišta najbliže prirodi. Da bil pak šumarstvo moglo u sklopu s ostalim privrednim granama vršiti uz gospodarsku i socijalnu ulogu, ne mogu se naravno mimoići direktne koristi od šume, napose važnost drveta u svjetskoj privredi današnjeg vremena. Valja naročito imati u vidu, da je danas drvo uz ugljen i željezo najvažnija sirovina. Ono nije samo ogrevni i građevni materijal prema dosadanjem pojimanju. U novije doba drvo pruža dragocjeno pogonsko gorivo (upojni plin) a služi i kao sirovina za proizvodnju sukna, umjetne svile, hraniva i krmiva, da i ne govorimo o daljnjim mogućnostima uporabe, koje danomice stvara moderna kemija. Nema dakle bojazni, da će šuma u dogledno vrijeme izgubiti svoju gospodarsku važnost. Proizvodnja drveta je gospodarska svrha šumarstva. Međutim, kako smo napred prikazali, nameću socijalni momenti šumi druge, potpuno nove zadatke. Kad već ona kao cjelina ima 131 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 10 <-- 10 --> PDF |
neizmjeran utjecaj na biološku snagu narodnog organizma, onda je potrebno, da i samo šumsko gospodarstvo ovaj upliv podržava i pojačava. To je nacionalno-soci jalna svrha šumarstva. U pojedinim će se slučajevima ova dva cilja različito manifestovati; u jednom će području prevladavati gospodarske a u drugom naciönalno-socijalne tendencije. Ali) nikada se nijedan od ovih ciljeva ne može napustiti u korist drugoga, niti se oni međusobno smiju sukobljavati. Gospodarska i socijalna načela šumskog gospodarstva treba da se upotpunjuju. Nema li potrebne harmonije među njima, onda ni šumarstvo nije ispunilo svoj nacionalno-ekonomski zadatak. Da se pak ovo suglasje postigne, treba reformirati mnoge već ustaljene norme obzirom .. sam efekat gospodarenja kao i obzirom na pojedinačne i kolektivne interese unutar jedne državne zajednice- Polazeći s ovog stanovišta, stvorena su već u njemačkom šumarstvu neka principijelna mišljenja, koja ćemo u glavnim potezima promotriti. A) Ekonomičnost i efekat gospodarenja. Bitna se značajka njemačkog šumarstva sastoji u težnji za što većom proizvodnjom drveta po kvantiteti i kvaliteti. Jedina je pokretna sila u tom nastojanju stvarna potreba njemačkog naroda i njegove industrije. Za tu svrhu nije nikakav trošak i nijedna žrtva prevelika. Ali se u šumsko gospodarstvo uvodi i nacionalno-soci jalni momenat, pa se dosljedno tomu mora napustiti dosadanja isključivo novčano-gospodarska svrha najvećeg rentabiliteta.7 Barem u glavnom a napose u poj imanju rentabilnosti zemljišta. No i djelomičnim se eliminisanjem načela rentabiliteta otvaraju u našoj nauci velike praznine i iskrsavaju nova pitanja, koja možemo kratko formulirati u slijedećem: a) kakovu uopće važnost ima princip rentabiliteta u savremenom shvatanju nacionalnog šumarstva, b) dali se ovaj princip kao izraz individualističkog resp. kapitalističkog nastrojenja može potpuno zabaciti1. Odgovor je na drugo pitanje razmjerno lagan; potpuno napuštanje rentabiliteta nije opravdano ni gospodarski ni socijalno. Kod ovog prosuđivanja treba uvijek polaziti od triju primarnih elemenata produkcije: zemljišta, rada i kapitala. Valja zatim uvažiti, da ovi elementi nigdje ne dolaze u suvišnoj množini nego uvijek u minimumu (knapp). Radi toga može maksimum produkcije biti osiguran samo onda. ako se ovi ograničeno raspoloživi faktori produkcije upotrijebe najekonomičnije. Uvijek treba ocjenjivati, koji se korisni efekat može polučiti s danim sredstvima kod ove ili one upotrebe proizvodnih sila. Ovo ocjenjivanje, ovo traženje uporišta nije ništa drugo nego primjena ideje rentabilitet a u nešto drukčijoj formi. Ona. kako vidimo, ima svoju važnost i u novom shvatanju. Ali, rentabilnost više ne vlada kao svrha gospodarenja, već ona služi u obliku najveće ekonomičnosti. Polazeći od triju primarnih elemenata produkcije danas se i sam efekat gospodarenja prosuđuje potpuno drukčije nego do sada. 7 Teoretsku je podlogu za studij negativnog upliva gospodarskog liberalizma na šumarstvo obradio dosad u našoj literaturi Ing, Dr. R. Pi p a n (Beograd) u svojim radovima: Utjecaj gospodarskog liberalizma na šume i šumarstvo (Šumarski list 1932 str. 649—672) i Kapitalizam u šumarstvu (Šumarski list 1938 str. 117—170). 132 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 11 <-- 11 --> PDF |
U teoriji smo do sada razlikovali apsolutni i relativni efekat gospodarenja i to na bazi više manje fiktivnog računanja zemljišne rente. No i to računanje pored nesigurnih podataka polazi od krive pretpostavke priračunavajući troškovima kamate vlastitog kapitala (Betriebsaufwand). Razumljivo je, da se na taj način redovno dobiva ili vrlo neznatan prihod ili dapače gubitak, što bi dovelo do uvjerenja, da u šumskom gospodarstvu treba napustiti jačanje intenziteta- P rema tvrdnji prof. Lem me la u praksi se uopće nije točno računalo. Državne su šumske uprave u Njemačkoj imale samo jedno i to kameralističko knjigovodstvo, koje je za ovaj zadatak vrlo nepodesno. Nu i u ostalim je kategorijama posjeda bilo kod ovakovih računanja mnogo pogrešaka tako, da dosadanjii rezultati nisu pouzdani Tek se u najnovije vrijeme uvodi u Njemačkoj ispravnije knjiženje prihoda i troškova, od kojeg se u budućnosti očekuju sigurniji podaci. Današnje knjigovodstvo u Njemačkoj obuhvata pet glavnih vrsta knjiženja, čiji redoslijed ide paralelno s normalnim procesom iskorištavanja drveta i mi možemo pratiti svaki pojedini stadij proizvodnje. Sastavni su dijelovi knjiženja: 1) MATERIJALNI PRIHOD (Einschlag). Knjiženje se vrši na osnovu propisa uređajnih elaborata. Ovamo spadaju raznil registri sjekova, iskazi posječenog materijala i evidencije troškova oko sječa. 2) RASHOD (Verlohnung). Knjiženja se obavljaju na osnovu knjige radova (Arbeitsbuch). Ovamo spadaju evidencije akordnih radnja, radničkih nadnica i obračuni te dokaznice za svaki posao i pojedinog radnika pa napokon i pregled svih izdataka. Naravno, da se posebno evidentiraju podaci o radnom vremenu, socijalnom osiguranju i ustegama (porez i ostale dažbine). 3) PRORAJA (Verkauf). Evidencija svih prodaja, iskazi prodanog, plaćenog i izvezenog materijala. 4) ZAKLJUČNI RAČUN (Rechnungslegung) vrši se godišnje na bazi obračuna prihoda i troškova dobivanja drveta. Ovamo.spada i vođenje kontrolnih knjiga, pregleda izdataka i sumarnog obračuna novčanih prihoda od šume. 5) STATISTIKA (Statistik). Evidencije se vrše godišnje u formi statističkih podataka i obrazloženja te uspjeha gospodarenja, što se sve predlaže centralnim vlastima. Naročita je pažnja posvećena nastojanju, da se dobije što jasniji uvid u učestvovanje zemljišta, rada i kapitala u šumskoj produkciji- Svaki od ovih elemenata sudjeluje u produkciji u izvjesnoj množini a obzirom na ostale i u izvjesnoj relaciji. U kojoj međusobnoj najpovoljnijoj relaciji moraju stajati navedeni primarni faktori: proizvodne te koja su mjerila za određivanje poželjne ravnoteže, stvar je daljnjeg studija, čiji se rezultati tek očekuju. Nu već sada možemo sigurno utvrditi, da se glavna poteškoća u računanju efekta gospodarenja sastoji u tome, što je teško ispravno ocijeniti promjene šumskog kapitala. Ove promjene nastaju ili jakim zahvatima u drvnu zalihu ili stvaranjem rezerva (prištednja). No i tu je već zabilježen napredak. Uslijed uvećane važnosti, koju je drvna zaliha dobila u savremenoj taksaciji, dane su na osnovu opsežnih snimanja zalihe vrlo vrijedne predpostavke za prosuđivanje efekta gospodarenja. Ono se više ne može osnivati na jednostavnom čistom zemljišnom prihodu. Moguće je naime, da se čisti prihod uslijed suviše 133 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 12 <-- 12 --> PDF |
izdašnog korišćenja tla, rada i kapitala (drvne zalihe) za kraće vremensko razdoblje, pa i za decenije, u izvjesnoj mjeri povisi. Tu je kod prosuđivanja potreban naročiti oprez, jer su visoki pihodi; najčešće vezani s osiromašenjem zemljišt a i potom daju o efektu gospodarenja sasvim krive predočbe. Zaključci bi na toj podlozi bili neispravni. Nijemci imaju veliko iskustvo s iskorištavanjem tla po čistim smrekovim sastojinama na zemljištu, gdje su prije stajale mješovite sastojine. Prva je generacija davala vrlo visoke prihode ali već druga pokazuje osjetljivo smanjenje. Tu je evidentno, da se iscrpio kapital zemlišta. Gotovo se isto događa i s kapi talo m odnosno drvnom zalihom. Ona što više i ondje, gdje je kvantitativno ostala na istoj visini, pokazuje krupan nazadak u kvaliteti. Napokon, što je u današnje vrijeme sa socijalnog gledišta najvažnije, i suvišci na prihodu, koji su postignuti snižavanjem nadnica, nepovoljnom radničkom nastambom i nedostatnim osiguranjem, predstavljaju zapravo neekonomično iskorištavanje rada , koji treba da je najjača produktivna sila. Svako neracionalno izrabljivanje rada ima za posljedicu napuštanje šumskih poslova i dosljedno tome kvantitativno i kvalitativno opadanje raspoložive radne snage. Prirodna je posljedica vraćanje k ekstenzivnom gospodarenju. Socijalno naziranje današnjice stvara nove principe i u ovom području šumarske nauke- Uspjeh gospodarenja s ovako zauzetog stanovišta nije moguće ustanoviti samo pomoću proizvedenog čistog prihoda. Moramo ići mnogo dalje, čak do početnih faktora produkcije. Ali barem za danas on se uopće ne može računski iskazati, već jedino kritički predočiti. Ovomu se dade zgodno primjeniti ii davno poznata Martinov a tvrdnja, da šumarstvo ne počiva samo na izmjerama nego također i na opažanjima i iskustvu.s B) Odnošaj privatnih i kolektivnih interesa. 1) OPĆENITO Ovaj se odnošaj najbolje može uočiti, ako upoznamo udio privatne, komunalne i državne ekonomije u općoj nacionalnoj privredi. U dosadanjem smo razmatranju naročito naglasili potrebu, da se gospodarska i socijalna načela ne smiju razilaziti nego popunjavati. U odnosima pak privatnih i kolektivnih interesa osnovni je postulat drukčije postavljen. Tu mora biti privatni interes uvijek podređen potrebama zajednice. Jasno je, da opravdanost ovog kriterija proizlazi iz suštine same šume i šumskog gospodarstva, koje uvijek pa i u privatnoj svojini djeluje na život svoje okoline. S tog razloga i! sva dosadanja šumska zakonodavstva duboko zadiru u sferu privatnog vlasnika, mnogo dublje nego u bilo kojoj drugoj ekonomiji. Šumarski stručnjak, da bi potpuno razumio prirodnu simbiozu šumarstva i nacionalne ekonomije, mora upraviti kritičke poglede daleko preko granice šume. Napose upravitelj državnih šuma ne smije zastati na međi državnog posjeda. Samo je na taj način moguće upoznati prirodnu diob u rada , koja stavlja na upravu šuma specijalne zahtjeve. Za nas je radi toga bilo od vrlo velikog značenja, da smo u ovom pogledu dobili mnogo korisnih informacija upravo u Njemačkoj, tom golemom naučnom objektu (Makar koliko je sami Nijemci nazivali »Musterländle«), gdje je 8 R. Balsgiger : Der Plenterwald und seine Bedeutung für die Forstwirtschaft der Gegenwart, Bein 1925, str. 59. 134 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 13 <-- 13 --> PDF |
šumarstvo karakterizovano smjesom raznih posjedovnih odnosa ja i povezano s agrikulturom, industrijom i turizmom kao gotovo nigdje na svijetu. Tu se kao polazne točke za studij odnosa privatnih i kolektivnih interesa uzimaju a) uloga, koju ima šumsko gospodarstvo u okviru interesa i potreba, što izviru iz raznih kategorija posjeda, b) dioba zadataka, koja se ima podržavati i kod pojačanih zahtjeva na proizvodnju, kako ne bi narodno gospodarstvo uslijed prevelikih obzira na potrebe šumarstva trpjelo štete na drugim mjestima. Pritom moramo primijetiti slijedeće: Stvaranje odgojnih i gospodarsko-tehničkih sistema često ne pazi dovoljno na raznolikost postavljenih ciljeva i to naročito onih, koji proizlaze iz karaktera posjeda i iz potreba okolnog poljodjelstva. Do ovog će saznanja po naravi: stvari lakše doći stručni upravitelj privatne ili komunalne šume, mnogo lakše nego njegov kolega u državnoj šumi, ma da je i erarsko šumarstvo podvrgnuto mnogostrukim uplivima svoje privredne okoline. Tako na pr- u planinskim krajevima stočarstvo i turizam sve jače pokazuju, da je šuma bez obzira na kategoriju posjeda vitalni uslov egzistencije tamošnjeg seljaštva. Ona taj značj neće tamo nikada izgubiti. Pita se samo, dali su koristi od šume sigurnije zagarantirane u privatnom, komunalnom ili državnom posjedu — ili pak na bazi servituta bez obzira na kategoriju posjeda. Odgovor nije lagan, jer su prilike drugačije u planinskim a drugačije u nizinskim krajevima. Promatramo li kod komunalnog šumskog posjeda, kako je tamo pojedini ovlaštenik obzirom na svoj posao i svoje potrebe na drvu i nuzužicima upućen na zajedničku šumu, kako on i kao poreski obveznik očekuje od šume pomoć u snašanju javnih tereta, to onda možemo pojmiti, kakovi se tek zahtjevi mogu postaviti na državne šume. Stoga i zapažamo, da kod državnih šuma pojedini kompleks vrši u kratkim vremenskim periodama sad ovu, sad onu funkciju u općem interesu. Tko je ikada upravljao privatnim ili komunalnim dobrom, zna vrlo dobro, da i u državnom šumskom posjedu mora postojati obaveza šume prema vlasniku. Nu ta je veza uslijed veličine objekata i1 dimenzija pogona ponešto slabije naglašena nego drugdje. U ovoj okolnosti leži uzrok, da je do danas nedržavno šumarstvo unatoč mnogih nedostataka prava riznica šumsko-gospodarskih i znanstvenih tekovina. Veći se napredak i veći intenzitet u privatnoj ekonomiji ima spcijalno pripisati činjenici, što odgovorni stručni upravitelj mnogo češće dolazi u položaj da samostalno daje tehničke i gospodarske inicijative. Odatle i najveći dio šumsko-uzgojnih metoda potječe iz nužde, da se izvjesne naročite potrebe dovedu u sklad s konkretnim prilikama i stanjem šume. Kao primjer privatnih ekonomija u Njemačkoj, kojima naša nauka zahvaljuje svoj napredak., poznata su vlastelinstva: Bärcnthoren. Sauen (Di er), Hohenlübbichow (v. Koudel) i Gaildorf (upravljao Chr. W a g n e r). U vezi s tim potrebno je kod primjene gospodarskih a napose uzgojnih metoda uvijek i neprestano naglašavati, da primarni uzroci postanka pojedinih naučnih zasada leže u specifičnim lokalnim prilikama staništa i klime te u naročitim potrebama jedne ekonomije. Prof. D i e t e r i c h nam je u svom predavanju naročito podvukao, da jednostavna primjena i generaliziranje znanstvenih pravila vrlo često dovodi do štetnog prekida u sticanju iskustava. I upravo ovaj razlog, što veliki dio naših 135 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 14 <-- 14 --> PDF |
današnjih naučnih normi ima svoj postanak u osebujnim prilikama privatnog- ili komunalnog šumarstva, nameće nam kod aplikacije što je moguće veću opreznost- Primjećujem da time, što smo za šumarsku znanost naročito naglasili odličnu ulogu njemačkog privatnog i komunalnom šumskog posjeda, nije ni u koliko potcijenjena važnost državnog šumskog erara. Bilo bi svakako neopravdano, što više i pretjerano, kad bismo na temelju dosadanjih uspjeha označili nedržavni posjed podesnijim znanstvenim objektom nego državni. Baš u današnjem Trećem Reichu državni šumski erar podržava najjaču potrajnu produkciju. A to je za pribiranje naučnih opažanja jedan od neophodnih uslova. Sa gledišta naučnih interesa nije moguće donijeti zaključak o prioritetu pojedine kategorije posjeda. S druge pak strane u mnogim njmačkim privatnim šumama nalazimo jednako kao i kod nas brojne primjere narodno-gospodarskih nedaća uslijed lošeg shvaćenog šumarskog i n div i d u al i z ma, koji želi da posluži momentanim zahtjevima šumovlasnika. To se naročito zapaža u privatnom velikom posjedu, gdje se po mišljenju prof. D i e t r i c h a šumarstvo previše vezalo za kapitalističke pothvate, a gdjegdje i u malom posjedu, gdje privatni vlasnik iz neznanja ili rasipnosti traži od šumarstva nepodnosive žrtve. Ipak sve te činjenice nisu dovoljne, da bi se stvorilo uvjerenje o neopravdanosti opstanka privatnog šumskog posjeda. Svakako je potrebno, da u ovakovim prilikama državna vlast preuzme glavne gospodarske direktive u svoje ruke. Predloži, koji se u njemačkom šumarstvu iznose u ovom pogledu, mogu se podijeliti u dvije skupine i to: a) da se prilike u pojedinim nedržavnim šumskim posjedima, kod kojih se primjećuju nedostaci organski povezani s posjedovnim stanjem, temeljito ispitaju bez obzira na koristi, koje od ovakovih posjeda ima lokalna agrikultura, b) da se zatim opći šumsko-gospodarski zadaci (Oberzicle) s jedne a potrebe šumoposjednika s druge strane regulišu shodnim zakonskim propisima. Kad se jednom ovi predloži privedu u život, bit će u privatnom šumskom posjedu uklonjeni svi nedostaci, koji nastaju radi individualističkog nastrojenja privatnog vlasnika. Njemačko šumarstvo dobit će mnogo šire polje rada a njegovi će predstavnici moći u svim problemima savremenog privrednog života izgrađivati jedinstvena gledišta. U tom će biti vezani samo nepromjenjivim zasadama naše nauke i najvišim interesima njemačkog naroda. 2) HISTORIJSKI RAZVOJ POSJEDOVNOG STANJA. Posjedovni se sistem . Njemačkoj najprije formirao u vrijeme seobe naroda prilikom stvaranja starih germanskih župa (Gau), zatim kolonizacijom slabo nastanjenih oblasti. Konačni svoj oblik dobiva šumski posjed početkom 19. stoljeća likvidacijom podaničkih odnosa prema crkvi i zemaljskoj gospodi- Tada nastaje i državni šumski posjed u nekojim njemačkim provincijama. Veliki dio današnjeg privatnog velikog posjeda ima svoj postanak u nekadanjim vlastelinstvima (landesherrliche Besitztümer), dok najveći dio malog šumskog posjeda nastaje u prvoj polovici 19. vijeka nakon segregiranja šumske i paševinske kompetencije (purifikacija) te diobom prijašnjeg komunalnog odn. suvlasničkog imetka. Bitne razlike u odnosima privatnog i komunalnog posjeda te državnih i gospoštijskih do 136 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 15 <-- 15 --> PDF |
mena pa napokon i teška servitutna opterećenja imaju svoj korijen u dalekim pokretima Srednjeg vijeka. Što se više pomičemo natrag- u prošlost, to sve jasnije nailazimo na tragove zajedničkog uživanja šume, iako možda s jačim pravima pojedinih prvaka ili vodećeg sloja. Tek nakon što je provedeno razlučenje šume od t. zv. divljih predjela (Wildbannen) nakon što su stavljeni zahtjevi na t. zv. ničiju zemlju, zapažamo početke feudalno g posjeda, kojemu se pridružuje i prijašnja zajednička šuma s nedirnutim servitutnim pravima. Kasnije nakon purifikacije nastaju u ratarski m oblastima pokreti za stvaranjem malog šumskog posjeda, pa sve više nestaje šume kao zajedničkog dobra. Nijemci to tumače uskom vezom između šume i poljoprivrede, koja je neophodna u seljačkom gospodarstvu. Ipak su stare isprave katkada nejasne, pa je dvojbeno, da li se pod »šumom kao sastavnim dijelom seoskog posjeda u tradiciji« ima razumijevati pravi šumski posjed ili samo udio na šumskoj i paševinskoj kompetenciji. Sasvim je drugim putevima išao razvoj u krajevima, koji su već odavno bili otvoreni prometu i industriji (zapadna i jugozapadna Njemačka), gdje je do danas ostala zajedničk a šuma. Karakteristično je, da čitav t. zv. alemanski prostor pokazuje pretežitost komunalnog posjeda (Pfalz, Baden, Würtemberg, Elsass, Lothringen i alemanski dio Voralberga). Isto susrećemo duž čitave Rajne, u Frankcnlandu i Hcssenu a donekle i u Tirolu t. j . svagdje, gdje se je najjače razvio promet i trgovina- Iz ovog se može izvesti vrlo važan zaključak, da je n promet nim i industrijskim oblastima jače razvijen smisao za zajedničko dobro. (Oemeinsinn) n e g o u k r a j e- v i m a s čistim ratarstvo m. Seljak je dakle mnogo čvršće vezan za svoj posjed, za svoju šumu, odakle crpi koristi samo on i njegova svojta. Pa i u starim seoskim demokracijama donje Saske nalazimo analogno kao´ i u južnim i sjeveroistočnim (agrarnim) oblastima, da prevladava mali šumski posjed, dok su velika vlastelinstva stegnuta na krajeve kasnije kolonizacije. Koliku važnost imaju opći interesi za razvoj posjednovnih prilika, najbolje pokazuje spontano osnivanje zadružni h šum a (Genossenschaftsforsten). Ovu pojavu nalazimo najprije ondje, gdje je zadružna ideja nikla iz obrtničkog staleža t. j . u rudarskim krajevima. Naročiti oblik ovakovih kolektiva t. zv. H a u b e r g e n o s s e n s c h a f t predstavlja mješavinu industrijskog, ratarskog i šumskog uzadruživanja. Njegova je važnost u tome, što je stvoren nakon dugih iskustava te što je u njemu posebno izražena veza šume s obrtom i agrikulturom, 3. ZAKONODAVSTVO. U Njemačkoj ima već prema raznolikosti posjedovnog stanja vrlo heterogenih zakonskih norma naročito u odnosu na privatne i komunalne šume.Osmi toga pokazuje zakonodavstvo raznih pokrajina baš obzirom na ove dvije vrste šumskog posjeda znatne razlike u određivanju veličine samoupravnih kompetencija. U glavnom se mogu postaviti slijedeće konstatacije: Ondje, gdje prevladava komunaln i šumski posjed, nalazimo analogno ..<. u Francuskoj i Švajcarskoj vrlo stroge propise koliko poli cajnog (Forsthoheit) toliko i gospodarskog karaktera. Šumski zakoni u 137 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Hessenu, Badenu i Würtembergu detaljno propisuju sve mjere šumskotehničkog nadzora i uprave s tamošnjim općinskim šumama. Najinstruktivniji je slučaj Bavarske, gdje također postoje slični zakonski propisi, ali su ti daleko radikalniji za područje bavarskog Pfalza, gdje ima više zajedničkih šuma, nego za južnu Bavarsku, gdje je ovakav posjedovni tip rijedak. Nadalje, dok se u Pruskoj tolerira potpuni liberalizam, pa se zakonske odredbe obzirom na nedržavne šume ograničuju samo na gotovo površno kontroliranje uređajnih elaborata, dotle je u nekadanjem Kurhessenu već odavno zavedena potpuna državna uprava. Danas se uostalom sve jače ističe potreba, da se državna šumarska vlast obzirom na komunalni šumski posjed ne ograničuje samo na šumskopolitički i gospodarski nadzor. Dapače, ona tu ni ne smije zadrijeti suviše duboko, kako s druge strane ne bi povredila principe samouprave i samoodgovornosti (Selbstverwaltung und Selbstverantwortung) koji proizlaze iz bivstva zajednice- Ali sredstva državnog imperija nisu time iscrpljena. Njegova je dužnost, da bude ne samo egzekutiva i naredbodavac nego prije svega forum za savjetovanje u svim stručnim problemima. Državna vlast mora djelom pokazati, kako se ima u općem interesu pojedino stručno pitanje postaviti i zatim najpovoljnije riješiti. Taj zadatak ima preuzeti državni šumski posjed. Uprava državnih šuma nije tu samo za to, da provodi izjednačenja u iskorištavanju šuma podržavanjem visokih ophodnja i pribiranjem rezerva, već je ona u prvom redu pozvana, da bude uzorna školska ekonomija (Lehr- und Qrossversuchsbetrieb), sposobna za davanje direktiva okolnom nedržavnom šumarstvu. Te direktive ne će zadirati samo u eminentno stručno-tehnička pitanja nego i u sve odnošaje samog objekta, njegovog vlasnika, njegovih upravitelja i radnika. To je danas jedini put, kako da najviša šumarska vlast razvije punu i nadzornu i savjetodavnu djelatnost te da dosljedno tome uzme u ruke inicijativu u svim kretnjama šumsko-privrednog života. Naravno, da danas ovako postavljen zadatak traži reforme posjedovnog stanja specijalno u krajevima, gdje dosad nije bilo državnog šumskog posjeda. Te se reforme ne preporučaju putem bezobzirne konfiskacije nego u iskorišćenju svake prilike za sticanje. Stoga je u Njemačkoj za neke krajeve ozakonjeno pravo prvokupa države (Vorkaufsrecht des Staates) bez obzira na fiskalne svrhe. U tom zakonskom propisu moramo gledati, da se ukloni nepovoljna razdioba šumskog posjeda s tim u vezi i da ogledni značaj državnog šumarstva dođe do traženog efekta. Na žalost u krajevima, gdje je privatn i šumski posjed pretežan, nema još jačeg zahvata u nadzor i upravu. Šume su u nekim krajevima prepuštene na slobodno raspolaganje njihovim vlasnicima (sjeverna Njemačka). Takova je sloboda ostavljena i u nekim oblastima južne Njemačke, gdje uz privatni nema u neposrednoj blizini državnog ili komunalnog šumskog posjeda. Tu su zakonski propisi ograničeni samo na zabranu krčenja, devastacije i obavezu ponovnog zašumljivanja. Po mišljenju su prof. Diete r ic h a upravo ti propisi zapreka jačem zahvatu aktivnih mjera i vođenja kontrole. Međutim, nadati se je, da će u najkraćem vremenu i ovoj slobodi privatnog šumovlasnika biti shodnim zakonima učinjen kraj. Što se tiče gospodarskih direktiva i samostalnosti stručne uprave za privatni šumski posjed, valja napomenuti, da su već prije nekoliko decenija projektirani savjetodavni forumi u poljoprivrednim komorama. 138 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 17 <-- 17 --> PDF |
U život su bili provedeni samo u sjeveronjemačkim provincijama- Te su inače vrijedne institucije koristile stvarno samo velikom i srednjem šumskom posjedu. Za mali šumski posjed bile su važne samo u toliko, u koliko je vlasnik bio voljan ili sposoban voditi racionalno gospdarstvo. Uspjeh je bio bez zakonske obaveze u glavnom slab. ali opet s druge strane ni bezobzirno ograničavanje privatne svojine prema propisima iz 16—18 stoljeća ne može služiti kao idealan primjer. Tu historija šumskog zakonodavstva govori jasnim jezikom. Nedostaci i štete u stručnom gospodarenju na privatnom a donekle i na komunalnom posjedu ne potječu samo od kobnog liberalizma 19, stoljeća nego i od autokracije prijašnjih odredaba. Mimo toga, prije nego se donese konačna presuda o lošim stranama malih privatnih šuma, treba uzeti u obzir, da nepovoljne šurnskogospodarske prilike nastupaju redovno u krajevima, gdje se moraju i ratarstvo i stočarstvo boriti s vrlo teškim uslovima bilo radi siromaštva tla, bilo radi zaostalog prometa. Karakteristično je, da objekt najizdašnijeg steljarenja čine baš oskudna pjeskovita i krševita zemljišta. Tu i šumsko i poljsko gospodarstvo izdržavaju -tešku borbu za svoj opstanak, pa se često postavlja pitanje, da li je uopće u ovakovim prilikama opravdano privatno šumsko gospodarstvo i ne će li koji drugi način privrede pružati veću pomoć ratarstvu. Konačna odluka mora uvijek pasti u korist seljačkog poljskog gospodarstva. Današnje njemačko zakonodavstvo stoji pred zadatkom što skorijeg eliminisanja svih zatečenih nedostataka u nedržavnom šumarstvu. Ono mora zahvatiti i u upravu komunalnih i suvlasničkih ekonomija, dok kod privatnog posjeda ima preduzeti sve mjere za podizanje kapaciteta produkcije napose ondje, gdje su prerane sječe prouzročile smanjivanje drvne zalihe. Državni će nadzor postaviti u prvom redu težište svojih intervencija na održanju potraj nos ti putem zaštite produktivne sposobnosti zemljišta i dizanja intenziteta. Svagdje se ima osigurati stručno i plansko gospodarenje. Gdje vlasnik šume ne bude u stanju da to provede, stupit će u akciju državna vlast. * Završujući ovaj prikaz moram podsjetiti na činjenicu, da svi veliki pokreti u historiji dolaze od specifičnog naziranja na socijalna i gospodarska pitanja svojega vremena. Takav se je prevrat u posljednjem deceniju razvio u njemačkom narodu te već usjekao duboke brazde u njegovoj političkoj, socijalnoj i ekonmskoj strukturi- Nova su se načela, na kojima se izgrađuje današnji njemački privredni sistem, odrazila u svim granama ljudske djelatnosti pa i u šumarstvu, čiji prostor zauzima gotovo trećinu njemačkog državnog teritorija. Na tim se načelima, koje u njihovoj skupnosti nazivamo NACIONALNIM SOCIJALIZMOM, osniva današnja autarhična privreda, pa odatle i rezultiraju ove socijalne tendencije u šumarstvu. Bilo bi možda suviše rano, da ovaj pokret ocjenjujemo s gledišta našeg šumarstva jedno radi toga, što su naše prilike drugčije nego u Njemačkoj, a drugo, što nova strujanja nisu još ni u njemačkom šumarstvu poprimila svoje konačno oblikovanje- Stoga se u ovom prikazu ne mogu očekivati decidirane konkluzije. Poticaj za studij i praktično rješavanje svih socijalnih elemenata u našoj struci treba tražiti u postavljanju jednog od najkrupnijih problema savremcnog njemačkog gospodarstva t. zv. 139 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Raumordnung odnosno uređenja prostora. Taj se problem obzirom na šumarstvo najjače manifestovao u traženju najpovoljnijeg p r o s tor n o g razmjera šume i poljskog gospodarstva. Još nikad do danas nije njemačka šumarska nauka toliko naglašavala činjenicu, da razmjer površine šume i agrikulture nije statična i za vjekove konstantna veličina. Naprotiv, podvlači se, da taj razmjer može često biti vrlo variabiian već prema okolnosti, da li su općoj dirigovanoj privredi više potrebni poljski ili šumski produkti. Kolikogod ova variabilnost i ima svoje granice, moramo priznati, da bi šuma u tamošnjim prilikama već osjetljivo stegnula svoje areale, kad bi se njezina važnost prosuđivala samo po direktnim koristima. Kod nas smo mi nažalost svjedoci stalnog uzmicanja šume pred neprestanim širenjem poljskog zemljišta uslijed sve jače populacije seoskog žiteljstva. Da li i do koje mjere može ovo uzmicanje biti opravdano, nije naša stručna književnost do danas uzela u kritičku raspravu. Mi još nismo stvorili jedno šire stanovište prosuđivanja, kako bi granice polja i šume definitivno doveli u sklad s općim potrebama našega naroda. Jednom ćemo morati i tome pristupiti. Ako radi ničega drugog a ono barem iz bojazni, da bi se pitanja ove vrsti mogla rješavati mimo, dapače i protiv šumarstva. Budu li se jednom ova pitanja rješavala bez predstavnika naše struke, ne ćemo se moći ispričavati, da smo sve učinili, kako bi otklonili nedaće, koje budu snašle šumu i šumarstvo. ZUSAMMENFASSUNG: Im Zusammenhange mit den Vorträgen von Prof. Dr. Lemme l aus Eberswalde (Grafenbrücker Mühle, 9. Juli 1939.) und von Prof. Dr. D i e t e r ich aus München (Garmisch-Partenkirchen, 18. Juli und Salzburg-Hinteisee, 21. Juli 1939-) abgehalten vor der Delegation der jugoslavischen Forstleute, legt der Verfasser das nahe Verhältnis dar, in dem sich das allgemeine Volksleben zu dem Walde und der Waldwirtschaft befindet. Da der Wald nicht nur eine wirtschaftliche sondern auch eine sozialpolitische Bedeutung hat, wurden in Deutschland unter dein Einiluss nationalsozialistischer Forstpolitik neue Grundlagen zur Beurteilung der Wirtschaftlichkeit und des Wirtschaftserfolges sowie zur allmählichen Umformung des Waldbesitzgefüges ausgebaut. Sie stellen der forstpolitischen und betriebswirtschaftlichen Planung spezielle Aufgaben, welche die natürliche Symbiose zwischen Wald und Volksgcsundheit an Leib und Seele weit stärker vertiefen als dies bisher der Fall war. 140 |