DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 21 <-- 21 --> PDF |
više ne sječe. S tim strahom bile su vezane neugodne posljedice, jer su se drvne zalihe kod dobrih šumara sve više gomilale. Sam Schwappach bio je u dilemi, da li da se dotadanje pokusne plohe zadrže, te da se na njima dotadanji niski međuprihodl zamjene sa jakim, ili bi bilo potrebno dotadanje pokusne plohe sasvim napustiti i zamjeniti ih novima. Schwappach se je .odlučio, da zadrži dotadanje. Bilo je radi toga neizbježivo, da se je od tada zaliha glavne, sastojine na pokusnim plohama u prvim godinama kojiput tek neznatno uvećavala, često ostala nepromijenjena a kojiput se čak i umanjila. Time je u vezi izgubila svu važnost do tada uobičajena krivulja zalihe glavne sastojine u odnosu spram starosti. Na njezino je mjesto došla krivulja »ukupnog « prihoda. Iz praktičnih se je razloga pošlo korak dalje pa se je ukupni prihod stavio u odnos spram srednje visine sastojine( Slike 1. i 2.) Visinske krivulje imaju znatne prednosti i to: a) prostiru se na manjoj površini. b) njihov je tok u isječcima pravilniji, iako one reagiraju na sve zahvate u sastojinu. c) one se mogu rektificirati pomoću krivulia t. zv. »gornjih« visina stabala, koje su obično rezultat stabalnih analiza. (Razdijelimo li — prema postupku njemačkih pokusnih stanica — izbrojenu sastojinu u 5 razreda jednakog broja stabala i označimo ih od tanjeg promjera prema debljem sa I, II.. . V, u tom je slučaju srednja visina u I razredu »donja« visina, a u V razredu »gornja« visina sastojine. (U praksi se gornje visine neke sastojine međusobno neznatno razlikuju, te se preporuča pomoću istih ustanoviti srednju visinu sastojine jednostavnim računanjem po skrižaljkama. (Slika 3.) Bonitet. Zastarila je metoda, prema kojoj se razlikovalo 9 Feistmantelovih, 5 Grimdnerovih, 4 Wimmenauerova i t. d. boniteta, jer nam ta metoda nije dala mogućnost orijentirati se dosta brzo glede sposobnosti neke šume. I kad se znade bonitet, potrebne su još dotične prirasno-prihodne skrižaljke, da bi se mogao očitati prihod u kubičnim metrima, koji nas konačno zanima. Philipp predlaže nov način bonitiranja te stepcnuje ukupni prihod s obzirom na starost od 100 godina. (Slika 4 i priložena skrižaljka). Ako na pr. ukupni prihod u istoj godini iznosi 400, 500, 6000 i t. d. m´\ onda iznosi poprečni godišnji prirast 4, 5, 6 i t. d. mf´ a to je ujedno naziv boniteta. Govorimo dakle o jeli 15, hrastu 8 i t. d. i time kažemo, da se u 100 godina proizvodi ukupno konačnog i pretprihoda jelovine 1500 m3, hrastovine 800 m:i i t. d. Napredovanje. Sama se od sebe porodila misao, da se pretprihod izrazi u postotku spram ukupnog užitka- Tako se danas u Badenskoj govori o drugom, trećem, četvrtom i t. d. napredovanju, već prema tome, da li pretprihod iznosi u 100 godina 20, 30, 40 i11. d. postotaka ukupnog prihoda. (Za izraz »Wirtschaftsstufe« uvrstio sam silom prilika naš izraz napredovanje, dok se ne nađe bolji.) Sastojine 2. i 3. napredovanja neka se spominju samo kao prošlost. Marljiv će upravitelj nastojati već kroz prvi decenij gospodarenja postići četvrto napredovanje. Peto se napredovanje ima 143 |