DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 20 <-- 20 --> PDF |
točniju zalihu pojedine sastojine, nego ukupne gospodarske jedinice. Primjer: Taksator se nije htio služiti skrižaljkama kao premalo točnima u konkretnom slučaju. Opširnim radovima je precizno ustanovio zalihu. Može se reći, da je rad bio iluzoran. Voditelj sječe mora za svrhe drvosječnog predloga uvijek provesti prije sječe stablimičnu procjenu po sortimentima- Nije vjerojatno, da će podacima iz gospodarske osnove pripisati veću važnost nego novoj stablimičnoj procjeni. Normalna sastojina. Kako se prirasno-prihodna skrižaljka mora sastaviti za svaku vrst drveća prema bonitetu, a za bonitet je karakteristika proizvedena drvna zaliha, razumljivo je, da se je kod početnih radova polazilo od proizvedene drvne zalihe. »Normalne« su sastojine bile one, koje su se već prema vrsti drveća i staništu kod nesmetanog razvoja smatrale najpotpunijima. Pod tim izrazom razumijevala se je najbogatija drvna zaliha- Ako je trebalo osnovati novu pokusnu plohu, onda je nakon obilaska neke šume od nekoliko stotina hektara bivao izabran najgušći dio od npr. pola hektara. Po tadanjem se je običaju prihod od prorede sasvim zanemario. Svrha je njege sastojina bila, uzgojiti je sa najvišom zalihom u svakom razredu njene starosti te umjetno podignuti glavni t. j . konačni prihod. Čak su se i šušci bilježili kao glavni prihod. Dok je normalna sastojina vodila glavnu riječ, bilo je uzgojno načelo umjerena proreda t. j . u zbilji niska proreda. Međuprihod se je kretao između 12—20% sveukupnog orihoda. Sastojine su bile prepune stabala bolesnih, slabog uzrasta, rakavih, napuknutih od zime i t. d. te su u glavnom tvorile farmu kukaca i gljiva. Ukoliko se neki stručnjak nije saglasio sa tadanjim mišljenjem većine, bio je proglašen izravnim oštetiteljem konačnog prihoda, štaviše i same šumske rente. Tek su kasniji pokusi dokazali, da tekući prirast sastojine to više pada, što se konkretni zbroj temeljnica više približuje »normalnoj« sastojini. Primjer: Bukove sastojine sa preko 35 m7ha zbroja temeljnica daju za 15% manji prirast nego sastojine sa 30 m2- Sastojine sa 21—25 nf zbroja temeljnica kraj skoro jednakog apsolutnog prirasta posjeduju naprotiv velike prednosti, što se u većoj starosti i na boljem bonitetu još jače ističe. Danas nastojimo po mogućnosti što ranije odstraniti iz sastojine sva bolesna ili inače manjkava stabla te zahvatiti u preguste skupine, jer je to od daleko veće važnosti nego do sada uobičajena sječa samo polusuhih ili sasvim suhih stabala. Ukupni prihod i srednja visina. Već je davno zapaženo, da je visina sastojine dobar putokaz za bonitet. Nekada je normalna sastojina sa minimalnim međuprihodima bila usmjerena jedino ka maksimalnoj produkciji zalihe. Otkako se je u šumarstvu uz kvantitet sastojine počelo zahtjeva« i kvalitet, napalo se je niske međuprihode na zaprepaštenje svih pristaša normalne šume. Konačni se je t. j . dotadanji glavni prihod time smanjio a meduprihodi su se povećali kao t. zv. pretprihod. Važnost je zadržao i nadalje ukupni prihod. Tek je pojam sveukupnog prihoda oslobodio šumare prijašnjeg neprestanog straha pred nestašicom šuma t. j . straha, da se možda pre 142 |