DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 17 <-- 17 --> PDF |
U život su bili provedeni samo u sjeveronjemačkim provincijama- Te su inače vrijedne institucije koristile stvarno samo velikom i srednjem šumskom posjedu. Za mali šumski posjed bile su važne samo u toliko, u koliko je vlasnik bio voljan ili sposoban voditi racionalno gospdarstvo. Uspjeh je bio bez zakonske obaveze u glavnom slab. ali opet s druge strane ni bezobzirno ograničavanje privatne svojine prema propisima iz 16—18 stoljeća ne može služiti kao idealan primjer. Tu historija šumskog zakonodavstva govori jasnim jezikom. Nedostaci i štete u stručnom gospodarenju na privatnom a donekle i na komunalnom posjedu ne potječu samo od kobnog liberalizma 19, stoljeća nego i od autokracije prijašnjih odredaba. Mimo toga, prije nego se donese konačna presuda o lošim stranama malih privatnih šuma, treba uzeti u obzir, da nepovoljne šurnskogospodarske prilike nastupaju redovno u krajevima, gdje se moraju i ratarstvo i stočarstvo boriti s vrlo teškim uslovima bilo radi siromaštva tla, bilo radi zaostalog prometa. Karakteristično je, da objekt najizdašnijeg steljarenja čine baš oskudna pjeskovita i krševita zemljišta. Tu i šumsko i poljsko gospodarstvo izdržavaju -tešku borbu za svoj opstanak, pa se često postavlja pitanje, da li je uopće u ovakovim prilikama opravdano privatno šumsko gospodarstvo i ne će li koji drugi način privrede pružati veću pomoć ratarstvu. Konačna odluka mora uvijek pasti u korist seljačkog poljskog gospodarstva. Današnje njemačko zakonodavstvo stoji pred zadatkom što skorijeg eliminisanja svih zatečenih nedostataka u nedržavnom šumarstvu. Ono mora zahvatiti i u upravu komunalnih i suvlasničkih ekonomija, dok kod privatnog posjeda ima preduzeti sve mjere za podizanje kapaciteta produkcije napose ondje, gdje su prerane sječe prouzročile smanjivanje drvne zalihe. Državni će nadzor postaviti u prvom redu težište svojih intervencija na održanju potraj nos ti putem zaštite produktivne sposobnosti zemljišta i dizanja intenziteta. Svagdje se ima osigurati stručno i plansko gospodarenje. Gdje vlasnik šume ne bude u stanju da to provede, stupit će u akciju državna vlast. * Završujući ovaj prikaz moram podsjetiti na činjenicu, da svi veliki pokreti u historiji dolaze od specifičnog naziranja na socijalna i gospodarska pitanja svojega vremena. Takav se je prevrat u posljednjem deceniju razvio u njemačkom narodu te već usjekao duboke brazde u njegovoj političkoj, socijalnoj i ekonmskoj strukturi- Nova su se načela, na kojima se izgrađuje današnji njemački privredni sistem, odrazila u svim granama ljudske djelatnosti pa i u šumarstvu, čiji prostor zauzima gotovo trećinu njemačkog državnog teritorija. Na tim se načelima, koje u njihovoj skupnosti nazivamo NACIONALNIM SOCIJALIZMOM, osniva današnja autarhična privreda, pa odatle i rezultiraju ove socijalne tendencije u šumarstvu. Bilo bi možda suviše rano, da ovaj pokret ocjenjujemo s gledišta našeg šumarstva jedno radi toga, što su naše prilike drugčije nego u Njemačkoj, a drugo, što nova strujanja nisu još ni u njemačkom šumarstvu poprimila svoje konačno oblikovanje- Stoga se u ovom prikazu ne mogu očekivati decidirane konkluzije. Poticaj za studij i praktično rješavanje svih socijalnih elemenata u našoj struci treba tražiti u postavljanju jednog od najkrupnijih problema savremcnog njemačkog gospodarstva t. zv. 139 |