DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 15 <-- 15 --> PDF |
mena pa napokon i teška servitutna opterećenja imaju svoj korijen u dalekim pokretima Srednjeg vijeka. Što se više pomičemo natrag- u prošlost, to sve jasnije nailazimo na tragove zajedničkog uživanja šume, iako možda s jačim pravima pojedinih prvaka ili vodećeg sloja. Tek nakon što je provedeno razlučenje šume od t. zv. divljih predjela (Wildbannen) nakon što su stavljeni zahtjevi na t. zv. ničiju zemlju, zapažamo početke feudalno g posjeda, kojemu se pridružuje i prijašnja zajednička šuma s nedirnutim servitutnim pravima. Kasnije nakon purifikacije nastaju u ratarski m oblastima pokreti za stvaranjem malog šumskog posjeda, pa sve više nestaje šume kao zajedničkog dobra. Nijemci to tumače uskom vezom između šume i poljoprivrede, koja je neophodna u seljačkom gospodarstvu. Ipak su stare isprave katkada nejasne, pa je dvojbeno, da li se pod »šumom kao sastavnim dijelom seoskog posjeda u tradiciji« ima razumijevati pravi šumski posjed ili samo udio na šumskoj i paševinskoj kompetenciji. Sasvim je drugim putevima išao razvoj u krajevima, koji su već odavno bili otvoreni prometu i industriji (zapadna i jugozapadna Njemačka), gdje je do danas ostala zajedničk a šuma. Karakteristično je, da čitav t. zv. alemanski prostor pokazuje pretežitost komunalnog posjeda (Pfalz, Baden, Würtemberg, Elsass, Lothringen i alemanski dio Voralberga). Isto susrećemo duž čitave Rajne, u Frankcnlandu i Hcssenu a donekle i u Tirolu t. j . svagdje, gdje se je najjače razvio promet i trgovina- Iz ovog se može izvesti vrlo važan zaključak, da je n promet nim i industrijskim oblastima jače razvijen smisao za zajedničko dobro. (Oemeinsinn) n e g o u k r a j e- v i m a s čistim ratarstvo m. Seljak je dakle mnogo čvršće vezan za svoj posjed, za svoju šumu, odakle crpi koristi samo on i njegova svojta. Pa i u starim seoskim demokracijama donje Saske nalazimo analogno kao´ i u južnim i sjeveroistočnim (agrarnim) oblastima, da prevladava mali šumski posjed, dok su velika vlastelinstva stegnuta na krajeve kasnije kolonizacije. Koliku važnost imaju opći interesi za razvoj posjednovnih prilika, najbolje pokazuje spontano osnivanje zadružni h šum a (Genossenschaftsforsten). Ovu pojavu nalazimo najprije ondje, gdje je zadružna ideja nikla iz obrtničkog staleža t. j . u rudarskim krajevima. Naročiti oblik ovakovih kolektiva t. zv. H a u b e r g e n o s s e n s c h a f t predstavlja mješavinu industrijskog, ratarskog i šumskog uzadruživanja. Njegova je važnost u tome, što je stvoren nakon dugih iskustava te što je u njemu posebno izražena veza šume s obrtom i agrikulturom, 3. ZAKONODAVSTVO. U Njemačkoj ima već prema raznolikosti posjedovnog stanja vrlo heterogenih zakonskih norma naročito u odnosu na privatne i komunalne šume.Osmi toga pokazuje zakonodavstvo raznih pokrajina baš obzirom na ove dvije vrste šumskog posjeda znatne razlike u određivanju veličine samoupravnih kompetencija. U glavnom se mogu postaviti slijedeće konstatacije: Ondje, gdje prevladava komunaln i šumski posjed, nalazimo analogno ..<. u Francuskoj i Švajcarskoj vrlo stroge propise koliko poli cajnog (Forsthoheit) toliko i gospodarskog karaktera. Šumski zakoni u 137 |