DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 14 <-- 14 --> PDF |
današnjih naučnih normi ima svoj postanak u osebujnim prilikama privatnog- ili komunalnog šumarstva, nameće nam kod aplikacije što je moguće veću opreznost- Primjećujem da time, što smo za šumarsku znanost naročito naglasili odličnu ulogu njemačkog privatnog i komunalnom šumskog posjeda, nije ni u koliko potcijenjena važnost državnog šumskog erara. Bilo bi svakako neopravdano, što više i pretjerano, kad bismo na temelju dosadanjih uspjeha označili nedržavni posjed podesnijim znanstvenim objektom nego državni. Baš u današnjem Trećem Reichu državni šumski erar podržava najjaču potrajnu produkciju. A to je za pribiranje naučnih opažanja jedan od neophodnih uslova. Sa gledišta naučnih interesa nije moguće donijeti zaključak o prioritetu pojedine kategorije posjeda. S druge pak strane u mnogim njmačkim privatnim šumama nalazimo jednako kao i kod nas brojne primjere narodno-gospodarskih nedaća uslijed lošeg shvaćenog šumarskog i n div i d u al i z ma, koji želi da posluži momentanim zahtjevima šumovlasnika. To se naročito zapaža u privatnom velikom posjedu, gdje se po mišljenju prof. D i e t r i c h a šumarstvo previše vezalo za kapitalističke pothvate, a gdjegdje i u malom posjedu, gdje privatni vlasnik iz neznanja ili rasipnosti traži od šumarstva nepodnosive žrtve. Ipak sve te činjenice nisu dovoljne, da bi se stvorilo uvjerenje o neopravdanosti opstanka privatnog šumskog posjeda. Svakako je potrebno, da u ovakovim prilikama državna vlast preuzme glavne gospodarske direktive u svoje ruke. Predloži, koji se u njemačkom šumarstvu iznose u ovom pogledu, mogu se podijeliti u dvije skupine i to: a) da se prilike u pojedinim nedržavnim šumskim posjedima, kod kojih se primjećuju nedostaci organski povezani s posjedovnim stanjem, temeljito ispitaju bez obzira na koristi, koje od ovakovih posjeda ima lokalna agrikultura, b) da se zatim opći šumsko-gospodarski zadaci (Oberzicle) s jedne a potrebe šumoposjednika s druge strane regulišu shodnim zakonskim propisima. Kad se jednom ovi predloži privedu u život, bit će u privatnom šumskom posjedu uklonjeni svi nedostaci, koji nastaju radi individualističkog nastrojenja privatnog vlasnika. Njemačko šumarstvo dobit će mnogo šire polje rada a njegovi će predstavnici moći u svim problemima savremenog privrednog života izgrađivati jedinstvena gledišta. U tom će biti vezani samo nepromjenjivim zasadama naše nauke i najvišim interesima njemačkog naroda. 2) HISTORIJSKI RAZVOJ POSJEDOVNOG STANJA. Posjedovni se sistem . Njemačkoj najprije formirao u vrijeme seobe naroda prilikom stvaranja starih germanskih župa (Gau), zatim kolonizacijom slabo nastanjenih oblasti. Konačni svoj oblik dobiva šumski posjed početkom 19. stoljeća likvidacijom podaničkih odnosa prema crkvi i zemaljskoj gospodi- Tada nastaje i državni šumski posjed u nekojim njemačkim provincijama. Veliki dio današnjeg privatnog velikog posjeda ima svoj postanak u nekadanjim vlastelinstvima (landesherrliche Besitztümer), dok najveći dio malog šumskog posjeda nastaje u prvoj polovici 19. vijeka nakon segregiranja šumske i paševinske kompetencije (purifikacija) te diobom prijašnjeg komunalnog odn. suvlasničkog imetka. Bitne razlike u odnosima privatnog i komunalnog posjeda te državnih i gospoštijskih do 136 |