DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 13 <-- 13 --> PDF |
šumarstvo karakterizovano smjesom raznih posjedovnih odnosa ja i povezano s agrikulturom, industrijom i turizmom kao gotovo nigdje na svijetu. Tu se kao polazne točke za studij odnosa privatnih i kolektivnih interesa uzimaju a) uloga, koju ima šumsko gospodarstvo u okviru interesa i potreba, što izviru iz raznih kategorija posjeda, b) dioba zadataka, koja se ima podržavati i kod pojačanih zahtjeva na proizvodnju, kako ne bi narodno gospodarstvo uslijed prevelikih obzira na potrebe šumarstva trpjelo štete na drugim mjestima. Pritom moramo primijetiti slijedeće: Stvaranje odgojnih i gospodarsko-tehničkih sistema često ne pazi dovoljno na raznolikost postavljenih ciljeva i to naročito onih, koji proizlaze iz karaktera posjeda i iz potreba okolnog poljodjelstva. Do ovog će saznanja po naravi: stvari lakše doći stručni upravitelj privatne ili komunalne šume, mnogo lakše nego njegov kolega u državnoj šumi, ma da je i erarsko šumarstvo podvrgnuto mnogostrukim uplivima svoje privredne okoline. Tako na pr- u planinskim krajevima stočarstvo i turizam sve jače pokazuju, da je šuma bez obzira na kategoriju posjeda vitalni uslov egzistencije tamošnjeg seljaštva. Ona taj značj neće tamo nikada izgubiti. Pita se samo, dali su koristi od šume sigurnije zagarantirane u privatnom, komunalnom ili državnom posjedu — ili pak na bazi servituta bez obzira na kategoriju posjeda. Odgovor nije lagan, jer su prilike drugačije u planinskim a drugačije u nizinskim krajevima. Promatramo li kod komunalnog šumskog posjeda, kako je tamo pojedini ovlaštenik obzirom na svoj posao i svoje potrebe na drvu i nuzužicima upućen na zajedničku šumu, kako on i kao poreski obveznik očekuje od šume pomoć u snašanju javnih tereta, to onda možemo pojmiti, kakovi se tek zahtjevi mogu postaviti na državne šume. Stoga i zapažamo, da kod državnih šuma pojedini kompleks vrši u kratkim vremenskim periodama sad ovu, sad onu funkciju u općem interesu. Tko je ikada upravljao privatnim ili komunalnim dobrom, zna vrlo dobro, da i u državnom šumskom posjedu mora postojati obaveza šume prema vlasniku. Nu ta je veza uslijed veličine objekata i1 dimenzija pogona ponešto slabije naglašena nego drugdje. U ovoj okolnosti leži uzrok, da je do danas nedržavno šumarstvo unatoč mnogih nedostataka prava riznica šumsko-gospodarskih i znanstvenih tekovina. Veći se napredak i veći intenzitet u privatnoj ekonomiji ima spcijalno pripisati činjenici, što odgovorni stručni upravitelj mnogo češće dolazi u položaj da samostalno daje tehničke i gospodarske inicijative. Odatle i najveći dio šumsko-uzgojnih metoda potječe iz nužde, da se izvjesne naročite potrebe dovedu u sklad s konkretnim prilikama i stanjem šume. Kao primjer privatnih ekonomija u Njemačkoj, kojima naša nauka zahvaljuje svoj napredak., poznata su vlastelinstva: Bärcnthoren. Sauen (Di er), Hohenlübbichow (v. Koudel) i Gaildorf (upravljao Chr. W a g n e r). U vezi s tim potrebno je kod primjene gospodarskih a napose uzgojnih metoda uvijek i neprestano naglašavati, da primarni uzroci postanka pojedinih naučnih zasada leže u specifičnim lokalnim prilikama staništa i klime te u naročitim potrebama jedne ekonomije. Prof. D i e t e r i c h nam je u svom predavanju naročito podvukao, da jednostavna primjena i generaliziranje znanstvenih pravila vrlo često dovodi do štetnog prekida u sticanju iskustava. I upravo ovaj razlog, što veliki dio naših 135 |