DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 12 <-- 12 --> PDF |
izdašnog korišćenja tla, rada i kapitala (drvne zalihe) za kraće vremensko razdoblje, pa i za decenije, u izvjesnoj mjeri povisi. Tu je kod prosuđivanja potreban naročiti oprez, jer su visoki pihodi; najčešće vezani s osiromašenjem zemljišt a i potom daju o efektu gospodarenja sasvim krive predočbe. Zaključci bi na toj podlozi bili neispravni. Nijemci imaju veliko iskustvo s iskorištavanjem tla po čistim smrekovim sastojinama na zemljištu, gdje su prije stajale mješovite sastojine. Prva je generacija davala vrlo visoke prihode ali već druga pokazuje osjetljivo smanjenje. Tu je evidentno, da se iscrpio kapital zemlišta. Gotovo se isto događa i s kapi talo m odnosno drvnom zalihom. Ona što više i ondje, gdje je kvantitativno ostala na istoj visini, pokazuje krupan nazadak u kvaliteti. Napokon, što je u današnje vrijeme sa socijalnog gledišta najvažnije, i suvišci na prihodu, koji su postignuti snižavanjem nadnica, nepovoljnom radničkom nastambom i nedostatnim osiguranjem, predstavljaju zapravo neekonomično iskorištavanje rada , koji treba da je najjača produktivna sila. Svako neracionalno izrabljivanje rada ima za posljedicu napuštanje šumskih poslova i dosljedno tome kvantitativno i kvalitativno opadanje raspoložive radne snage. Prirodna je posljedica vraćanje k ekstenzivnom gospodarenju. Socijalno naziranje današnjice stvara nove principe i u ovom području šumarske nauke- Uspjeh gospodarenja s ovako zauzetog stanovišta nije moguće ustanoviti samo pomoću proizvedenog čistog prihoda. Moramo ići mnogo dalje, čak do početnih faktora produkcije. Ali barem za danas on se uopće ne može računski iskazati, već jedino kritički predočiti. Ovomu se dade zgodno primjeniti ii davno poznata Martinov a tvrdnja, da šumarstvo ne počiva samo na izmjerama nego također i na opažanjima i iskustvu.s B) Odnošaj privatnih i kolektivnih interesa. 1) OPĆENITO Ovaj se odnošaj najbolje može uočiti, ako upoznamo udio privatne, komunalne i državne ekonomije u općoj nacionalnoj privredi. U dosadanjem smo razmatranju naročito naglasili potrebu, da se gospodarska i socijalna načela ne smiju razilaziti nego popunjavati. U odnosima pak privatnih i kolektivnih interesa osnovni je postulat drukčije postavljen. Tu mora biti privatni interes uvijek podređen potrebama zajednice. Jasno je, da opravdanost ovog kriterija proizlazi iz suštine same šume i šumskog gospodarstva, koje uvijek pa i u privatnoj svojini djeluje na život svoje okoline. S tog razloga i! sva dosadanja šumska zakonodavstva duboko zadiru u sferu privatnog vlasnika, mnogo dublje nego u bilo kojoj drugoj ekonomiji. Šumarski stručnjak, da bi potpuno razumio prirodnu simbiozu šumarstva i nacionalne ekonomije, mora upraviti kritičke poglede daleko preko granice šume. Napose upravitelj državnih šuma ne smije zastati na međi državnog posjeda. Samo je na taj način moguće upoznati prirodnu diob u rada , koja stavlja na upravu šuma specijalne zahtjeve. Za nas je radi toga bilo od vrlo velikog značenja, da smo u ovom pogledu dobili mnogo korisnih informacija upravo u Njemačkoj, tom golemom naučnom objektu (Makar koliko je sami Nijemci nazivali »Musterländle«), gdje je 8 R. Balsgiger : Der Plenterwald und seine Bedeutung für die Forstwirtschaft der Gegenwart, Bein 1925, str. 59. 134 |