DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1941 str. 10 <-- 10 --> PDF |
neizmjeran utjecaj na biološku snagu narodnog organizma, onda je potrebno, da i samo šumsko gospodarstvo ovaj upliv podržava i pojačava. To je nacionalno-soci jalna svrha šumarstva. U pojedinim će se slučajevima ova dva cilja različito manifestovati; u jednom će području prevladavati gospodarske a u drugom naciönalno-socijalne tendencije. Ali) nikada se nijedan od ovih ciljeva ne može napustiti u korist drugoga, niti se oni međusobno smiju sukobljavati. Gospodarska i socijalna načela šumskog gospodarstva treba da se upotpunjuju. Nema li potrebne harmonije među njima, onda ni šumarstvo nije ispunilo svoj nacionalno-ekonomski zadatak. Da se pak ovo suglasje postigne, treba reformirati mnoge već ustaljene norme obzirom .. sam efekat gospodarenja kao i obzirom na pojedinačne i kolektivne interese unutar jedne državne zajednice- Polazeći s ovog stanovišta, stvorena su već u njemačkom šumarstvu neka principijelna mišljenja, koja ćemo u glavnim potezima promotriti. A) Ekonomičnost i efekat gospodarenja. Bitna se značajka njemačkog šumarstva sastoji u težnji za što većom proizvodnjom drveta po kvantiteti i kvaliteti. Jedina je pokretna sila u tom nastojanju stvarna potreba njemačkog naroda i njegove industrije. Za tu svrhu nije nikakav trošak i nijedna žrtva prevelika. Ali se u šumsko gospodarstvo uvodi i nacionalno-soci jalni momenat, pa se dosljedno tomu mora napustiti dosadanja isključivo novčano-gospodarska svrha najvećeg rentabiliteta.7 Barem u glavnom a napose u poj imanju rentabilnosti zemljišta. No i djelomičnim se eliminisanjem načela rentabiliteta otvaraju u našoj nauci velike praznine i iskrsavaju nova pitanja, koja možemo kratko formulirati u slijedećem: a) kakovu uopće važnost ima princip rentabiliteta u savremenom shvatanju nacionalnog šumarstva, b) dali se ovaj princip kao izraz individualističkog resp. kapitalističkog nastrojenja može potpuno zabaciti1. Odgovor je na drugo pitanje razmjerno lagan; potpuno napuštanje rentabiliteta nije opravdano ni gospodarski ni socijalno. Kod ovog prosuđivanja treba uvijek polaziti od triju primarnih elemenata produkcije: zemljišta, rada i kapitala. Valja zatim uvažiti, da ovi elementi nigdje ne dolaze u suvišnoj množini nego uvijek u minimumu (knapp). Radi toga može maksimum produkcije biti osiguran samo onda. ako se ovi ograničeno raspoloživi faktori produkcije upotrijebe najekonomičnije. Uvijek treba ocjenjivati, koji se korisni efekat može polučiti s danim sredstvima kod ove ili one upotrebe proizvodnih sila. Ovo ocjenjivanje, ovo traženje uporišta nije ništa drugo nego primjena ideje rentabilitet a u nešto drukčijoj formi. Ona. kako vidimo, ima svoju važnost i u novom shvatanju. Ali, rentabilnost više ne vlada kao svrha gospodarenja, već ona služi u obliku najveće ekonomičnosti. Polazeći od triju primarnih elemenata produkcije danas se i sam efekat gospodarenja prosuđuje potpuno drukčije nego do sada. 7 Teoretsku je podlogu za studij negativnog upliva gospodarskog liberalizma na šumarstvo obradio dosad u našoj literaturi Ing, Dr. R. Pi p a n (Beograd) u svojim radovima: Utjecaj gospodarskog liberalizma na šume i šumarstvo (Šumarski list 1932 str. 649—672) i Kapitalizam u šumarstvu (Šumarski list 1938 str. 117—170). 132 |