DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 8 <-- 8 --> PDF |
t. J. crveni 70 na < fos-skali, jer je sin 20° = cos (90ft—20°) == cos 70". Ako dakle želimo dobiti cos v, namjestimo indeks na v crvene < cos-skale i na osnovnoj nepomičnoj čitamo pripadni cos v. Potonji se ovdje odmah može dalje da množi na pr. sa cl da se dobije clcos v. Izrazi se dsin v i dcos v u geodeziji vrlo mnogo upotrebljavaju. Iz skale < sin na skalu cos, koja se nalazi tik ispod osnovne nepomične, možemo čitati cos. Isto tako iz skale < cos na skalu cos možemo čitati sin. Time možemo povećati točnost sinusa ili cosinusa. Kad je kut manji od 45°, preporuča se vaditi s i n iz skale < sin na skalu sin, a kad je veći od 45°, onda iz skale < cos na skalu cos. Obratno c o s, kad je kut manji od 45°, iz skale odmah dalje automatski množiti, prelazim zasada preko upotrebe skale cos. Na skalama bilo bolje, da je stupanj dalje dijeljen seksagezimalno. Seksagezimalne se minute pretvaraju u desetinke stupnja tako, da se podijele sa 6. Naprotiv je za računanje busolnih vlakova, koji su mjereni običnom busolom bolje, da je seksagezimalni stupanj dijeljen dekatski, jer je i na samoj busoli najbolje očitavati u desetinkama stupnja. Kad je kut manji od 5ft, može se uzeti, kao da je približno sin v" = = v° sin 1" ili sin v = v´ sin /´, odnosno sin v" = v" sin 1". U tu su svrhu konstante sin 1°, sin 7, sin 1" crvenim crticama posebno označene na nepomičnoj osnovnoj skali računala 21 Z i opisane sa 1°, ., 1". Zapravo je sin 1" = 0,01745, sin i = 0,000 2909, sin 1" = 0,000 00484$, dakle prva konstanta ima —/, druga —3, a treća —5 cijelih mjesta. Da za svoju osobu ustanovim točnost mog primjerka računala 21, najprije sam na osnovnim skalama izmnožio 50 raznih produkata. Sve same tro- odnosno četveroznamenkaste brojeve sa tro- odnosno četveroznamenkastima. Pojedine sam rezultate zatim točno izračunao i sa mašinom za računanje. Razlike sam između točnih rezultata i rezultata na računalu izrazio u promilama (*>) ispravnih rezultata. Sumiranjem kva 1/ [vv] drata |wj tih promilnih odstupanja i uzimanjem »»= .— — izračunao sam srednju relativnu pogrešku pojedinog množenja na osnovnim skalama računala. Za moju je osobu izašlo kod spomenutih pokusa, da je m = ± 0,50°/o». Dakle je moja srednja pogreška množenja tolika. Maksimalna bi onda bila (bez obzira naravno na grube pogreške) od prilike trostruko tolika, dakle cea ± /,5%». To znači općenito na tri do 4 znamenke točan rezultat. Zatim sam si zadao 50 raznih primjera za izračunavanje izraza dsin v, kako bi vidio, kolike ću relativne pogreške dobiti i da li se takovo računalo* može upotrebiti za računanje koordinatnih razlika u poligonskim vlacima. Kutevi su bili uzeti iz raznih mjesta prvoga kvadranta, o čemu će još i kasnije biti govora. Dužine d bili su sami 5-znamenkasti * Zapravo moje računalo, koje sam. kod toga upotrebio, nije bilo 21 Z, već Nestler 21 t. i. bez posebnih crvenih oznaka za sini", sini´, sini". 74 |