DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Rentovnu vrijednost šume određuje Dieterich na osnovi poznate formule rentovne vrijednosti šume i to pomoću kamatnjaka od 2, 2,5 i 3%. Kao čisti prihod dolazi istinski čisti prihod, u kom se ne nalaze zahvati u drvni kapital. Od rezultata dobivenih pomoću različitih kamatnjaka uzima se u obzir onaj, koja najbolje odgovara stvarnim prilikama. Naime, postoji li danas prema ocjeni velika vrijednost odnosno imaju li se očekivati u vrlo blizoj budućnosti veći čisti prihodi ili veće cijene a manji troškovi, koji svi skupa utječu na dizanje vrijednosti objekta, dolazi u obzir rezultat dobiven s manjim kamatnjakom i obratno. No i s manjim kamatnjacima dobiveni rezultati ne mogu obuhvatiti sve prednosti, koje može šuma da pruža a naročito ne one koristi, koje daje momentano jače iskorišćavanje drvne mase. U tom smjeru pruža podesan rezultat upotrebna ili modificirana upotrebno-troškovna vrijednost. Osim spomenutog dolaze još u obzir i podaci o kupoprodajama šuma, u koliko oni postoje. Na osnovi kombinacije svih tih rezultata dolazi se zatim do ispravnog rezultata ili »istinske vrijednosti«. Međutim moram istaknuti, da Dieterich ipak u svom radu poklanja najveću važnost rentovnoj vrijednosti šume i nju najviše upotrebljava. Gore opisani postupak provodi pri procjeni vrijednosti šuma u približno normalnom stanju. Sličan je postupak i prilikom procjene vrijednosti šuma nenormalnog stanja . šuma, koje se nalaze u konversiji- No pri takvoj procjeni mora procjenjtvač naročito imati u vidu rezultate uređivanja šuma a kao neko mjerilo pri tom radu obzirom na prihode može da služi i normalna šuma. Od osobite je važnosti zatim kod ove procjene vrijednosti ispravno utvrđivanje i analiza uspjeha gospodarenja. U kombinaciju dolaze opet upotrebna vrijednost šume kao i rentovna vrijednost dobivena različitim kamatnjacima veličine od 1,5 do 3%. Pri procjeni vrijednosti šume, koja se nalazi u konversiji, preporučuje Dieterich, da se utvrde osim sadanjih vrijednosti dobivenih pomoću različitih kamatnjaka još i vrijednosti, koje će ona imati u toku daljnjih 50—60 godina te da se ti rezultati nanesu u koordinatni sistem kao funkcije starosti i pripadajući rezultati povezu međusobno izlomljenim linijama. Najvjerojatnija približna vrijednost mogla bi se dobiti povlačenjem neke srednje slomljene linije između nanesenih linija. Dieterich misli, da se grafičkim izravnanjem veće množine približnih vrijednosti dolazi do rezultata od mnogo veće sigurnosti i ispravnosti nego na osnovi matematskih formula. Obzirom na opisane kombinacije različitih metoda procjene vrijednosti u svrhu određivanja »istinskih vrijednosti« šuma i njenih dijelova, koje upotrebljava pisac može se istaći, da se takvim postupkom obuhvaća velika množina komponenata sadašnjih d budućih vrijednosti iz kojih onda rezultira kao rezultanta »istinska vrijednost šuma«. Prilikom procjene vrijednosti dijelova šume, sastojina i t. d. predlaže Dieterich opet rentovnu i upotrebnu vrijednost šume zatim ujeđnostavnjenu formulu prihodne i troškovne vrijednosti sastojine ili šume (vrijednost sastojine plus vrijednost zemljišta). Osim spomenutog naročito preporučuje procjenu vrijednosti, koja se osniva na grafičkom nanošenjiu rezultata za vrijednost sastojine plus vrijednost zemljišta. Za dobu sastojine do 15 godina dolazi u obzir troškovna vrijednost, za vrijeme od 50 do 50 odnosno 60 godina prihod na vrijednost (kamatnjak, kojim Dieterich računa, je obično 2,5%) a za dalju starost upotrebnu vrijednost sastojine. Utvrđenim vrijednostima pribraja se još i vrijednost šumskog zemljišta. Tako dobivene vrijednosti ili rezultati nanesu se na koordinatni sistem kao funkcije starosti sastojine i povezu krivuljom (Die Waldwertschätzung nach Alterswertskurven). Na osnovi te krivulje može se očitati vrijednost sastojine i zemljišta na različite starosti. Ovakav način određivanja vrijednosti vrlo je podesan prilikom utvrđivanja vrijednosti šteta, odnosno odšteta i t. d. 119 |