DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 52 <-- 52 --> PDF |
jućih prilika, nadležnih vlasti (osobito danas u Njemačkoj). Ako dakle postoji takva situacija, a teži se k jednom objektivnom radu, posve je razumljivo, da dobiveni rezultat na osnovi ocjenjenog kamatnjaka i formule rentovne vrijednosti šume, koju Dieterich upotrebljava, ne može odnosno ne mora sam po sebi predstavljati »istinsku vrijednost«. Zbog toga je potrebno provesti procjenu vrijednosti još i pomoću drugih metoda pa tek na temelju proučavanja i kombinacije više rezultata može se doći do »istinske vrijednosti« objekta. Kako sam spomenuo, pisac razmatra ukratko i teoriju zemljišnog čistog prihoda i njene formule- Jedna od osnovnih razlika između teorije zemljišnog čistog prihoda i autorova shvaćanja je u tom, što on sve ekonomske činioce promatra na osnovi potrajnog godišnjeg gospodarenja odnosno gospodarske jedinice, dakle smatra šumu kao cjelinu poput Ostwalda, Kriegera i dr. a protivi se zaključcima teorije zemljišnog čistog prihoda, izvedenim na temelju prekidnog gospodarstva odnosno jednodobnc sastojine. Njegovu kritiku teorije zemljišnog čistog prihoda nije potrebno iznositi. Jedno želim ipak spomenuti, da Dieterich njezinom najslabijom stranom smatra to, što ona miješa procjenu vrijednosti šuma sa postavljanjem cilja šumskog gospodarstva. Obzirom na ovu napomenu može se reći, da je baš to zamjenjivanje i dovelo do zahtjeva za konstantnim šumskim kamatnjakom. Interesantni su Dieterichovi prijedlozi u svrhu procjene vrijednosti šuma i njenih dijelova. Da se može pristupiti procjeni, potrebno je utvrditi izgospodarene čiste prihode, mogućnost njihova rastenja ili padanja odnosno buduće čiste prihode, koji dolaze do upotrebe kod nekih metoda procjene, zatim bonitetne stanišne razrede, položaj prema tržištu, veličinu posjeda i t. d. 0 svim tim pitanjima autor piše potanko. U svrhu određivanja čistog prihoda šumskog gospodarstva potrebno je znati množinu materijalnih prihoda i njihove cijene te troškove. Što se tiče upotrebe cijena drva potrebnih u svrhu procjene vrijednosti šuma ističe pisac, da se imaju upotrebiti cijene, koje važe u vrijeme procjene, ako postoje drvne mase, koje mogu biti bez zapreke iskorišćene. Međutim u obzir mogu doći i prosječne cijene drva zadnjih godina prije procjene ili što je još bolje, u nekom dugom vremenskom razmaku izabrati onaj odsječak vremena, koji sadrži odgovarajuće srednje cijene. Upotrebu cijena proizvoda, koje važe u vrijeme procjene smatra autor ispravnim zbog toga, jer se konjunktura cijena proizvoda i njeno kretanje odrazuje i na cijenama proizvodnih sredstava. Što se tiče visine troškova, koji su bili potanko obrađeni u prvom svesku napominje i ovdje pisac, da se oni mogu ispravno utvrditi samo na temelju podataka od 10 i više godina. Istom nakon utvrđenja gore nabrojenih potrebnih osnova za procjenu vrijednosti šuma i njenih dijelova pristupa se samoj procjeni. U tu svrhu određuju se novčani iznosi prema različitim metodama. U obzir dolaze vrijednosti šume dobivene pomoću metode upotrebne vrijednosti ili modificirane upotrebno-troškovne vrijednosti, rentovne vrijednosti1 i t. d. Upotrebnu vrijednost šume određuje pisac na temelju vrijednosti sortimenata drvne mase uz uvjet, da se odjednom posiječe cjelokupna drvna masa. Tomu se pribraja još i vrijednost šumskog zemljišta. Ona dolazi do upotrebe kod manjih površina šuma. Kod velikih površina šuma primjenjuje pisac modificiranu upotrebno-troškovnu vrijednost, koja se sastoji u tom, da se drvna masa, koja sadrži Sortimente sposobne za prodaju ne posiječe odjednom nego u odlomku vremena od 10—30 godina. Ovakav postupak opravdava pisac tim, što bi se sječom cjelokupne drvne mase odjednom doveo u pitanje opstanak buduće šume a osim toga zbog takvog rada nastupilo bi zatrpavanje drvnog tržišta materijalom i rušenje cijena drvu. Međutim i sječom cjelokupne drvne mase, koja danas ima upotrebnu vrijednost, na velikim površinama u roku od 10—30 godina oštećuje se šuma u biološkom pogledu, što pisac naročito ističe. 118 |