DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 50 <-- 50 --> PDF |
vrijednost; rent ovna vrijednost; prihodna i troškovna vrijednost; procjena vrijednosti sastojine odnosno šume, koja se sastoji od grafičkog povezivanja troškovnih, prihodnih i upotrebnih vrijednosti dolazi u primjeni pri utvrđivanju naknade štete i t. d.). Procjena vrijednosti samog šumskog zemljišta (prema prometnim vrijednostima šumskih zemljišta poznatih boniteta, koje se umanjuju ili uvećavaju za pojedine bonitetne razrede u odnosu, u kojem stoje međusobno čisti prihodi gospodarskih jedinica različitih boniteta zemljišta; osnovi određivanja vrijednosti različitih boniteta zemljišta; upotreba vrijednosti zemljišta, koja nisu u vezi sa šumskim gospodarstvom). Ostale zadaće procjene vrijednosti šuma u svrhe oporezivanja i otkupa služnosti. Izloživši materijal, koji Dieterich obrađuje, razmotrit ću sada njegovo shvaćanje o najvažnijim pitanjima određivanja vrijednosti šume i njenih dijelova. Na sve se ne mogu osvrnuti, jer bi time zauzeo mnogo prostora. Jedno od vrlo važnih pitanja, koje Dieterich obrađuje, jest pitanje računskog kamatnjaka. Taj (kamatnjak mora doći do primjene prilikom utvrđivanja vrijednosti šuma zbog upotrebe rentovnih i prirodnih vrijednosti, jer prometna vrijednost velikih šumskih gospodtrstava nije općenito poznata. Obzirom na takvu situaciju nastaje pitanje, kako velik ima biti taj računski kamatnjak i da li on predstavlja neku konstatnu veličinu, kao što se to smatra u teoriji zemljišnog čistog prihoda. Činjenica je, da se sada u procjeni vrijednosti šuma računa s malim kamatnjakom od 2—3%. Takvo je stanje dovelo do mišljenja, da je šumsko gospodarstvo slabo »rentabilno poduzeće«, što nije ispravno, kako veli Dieterich. Uzrok tom neispravnom mišljenju leži u zamjenjivanju »gospodarskog kamatnjaka« (šumskog kamatnjaka) i »postotka ukamaćenja«, što treba oštro lučiti, kako je to već isticao najveći pobornik teorije zemljišnog čistog prihoda prof. Endres. Potrebu tog lučenja prikazuje autor na nekoliko primjera. U prvom primjeru promatra slučaj ukamaćenja, ako šumu kupi trgovac eksploatator. Kupovnina odgovara rentovnoj vrijednosti šume dobivenoj pomoću računskog kamatnjaka od 2,5%. Nakon tri godine iskoristio je kupac drvnu masu starijih sastojina, a šumsko je zemljište i preostale mlade sastojine rasprodao. Iz toga posla postizava ukamaćenje od 10%. U drugom primjera navodi nekog industrijalca, koji je kupio šumu isto tako na osnovi rentovne vrijednosti šume dobivene pomoću računskog kamatnjaka od 2,5%. Međutim, tokom potrajmog šumskog gospodarenja spretnim spekulacijama koristeći konjukturu postizava on ukamaćtnje od 3,4%. Dieterich nastoji, da to ukamaćenje podigne i na 4% ali držim, da je to previše. Ovim primjerima ilustrira pisac ispravnost lučenja računskog kamatnjaka od postotka ukamaćenja ali ne dokazuje reliku rentabilnost šumskog gospodarstva, jer ukamaćenje u prvom primjeru ne predstavlja faktično rentabilitet šumskog gospodarstva nego nekog spekulativnog pothvata, koji se sastojao u eksploataciji šume te nema s tehnikom šumske produkcije nikakove veze. Drugi primjer pokazao bi rentabilitet šumskog gospodarstva no ukamaćenje od 3,4% u današnje vrijeme držim, da se može smatrati kao slabo u poređenju s ukamaćenjem uloženih kapitala drugih poduzeća. Prema tome je rentabilitet šumskog gospodarstva danas malen. Međutim i pored tog slabog rentabiliteta predstavljaju šume i valjano šumsko gospodarstvo velike vrijednosti. Osnov tih velikih vrijednosti su drvne mase zrelih i dozrijevajućih sastojina te mogućnost njihovog iskorišćavanja. I upravo ta mogućnost, koju naročito ističe Dieterich, opravdava upotrebu malog računskog kamatnjaka. Drugim riječima rečeno, uzmu li se veliki kamatnjaci pri računanju rentovne ili pri-hodne vrijednosti, ne će se dobiti »istinska vrijednost« šume, jer sječom i prodajom samo stanovite količine starih sastojina može se postići izračunata vrijednost kapitalizacijom. Napominjem, da taj slučaj naročito ističe prof. Endres . Množina je drvnih masa, kojima se može raspolagati u šumskim gospodarstvima odnosno šumama vrlo različita, pa će naravno i njihove vrijednosti biti različite. 116 |