DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 49 <-- 49 --> PDF |
odnosno protiv teorije zemljišnog čistog prihoda i matematskih formula. Jedan je od tih pretstavnika i prof. Dieterich. On kritizira i otklanja neke principe teorije zemljišnog čistog prihoda, koji su u protivnosti sa zbiljnim gospodarskim životom, dok naprotiv neke dcuge njene zasade usvaja, jer ih smatra ispravnima. U ovom novom djelu ističe autor slabe strane teorije zemljišnog čistog prihoda ukratko, ali zato donosi u tančine svoje poglede i mišljenje, kako treba odrediti vrijednost šume odnosno šumskog zemljišta, šteta, eksproprijacija i t- d. Svoje mišljenje ilustrira različitim primjerima a pri tome uzima u obzir i najmanje sitnice i kombinacije, koje mogu nastupiti prilikom procjene vrijednosti dotičnog objekta. Ovim velikim djelom obogatio je pisac šumarsku nauku. No ujedno se mora priznati, da je tim djelom u mnogome ispunio i prazninu, koju su osjećali praktičari nezadovoljni primjenom teorije zemljišnog čistog prihoda u praksi. Prvo, što upada u oči kod ovog djela jest njegov novi naziv. Pisac napušta dosad uobičajeni naziv »Računanje vrijednosti šuma« a usvaja novi »Procjena vrijednosti šuma«. Ovaj je novi naziv sa strane pisca sasvim razumljiv i logičan, jer odgovara njegovu naziranju oko određivanja vrijednosti šuma. Za njega ne predstavlja rezultat dobiven na osnovi samo jednog računa ili formule »istinsku, pravu vrijednost « (wahres Wert), kao što je to slučaj u teoriji zemljišnog čistog prihoda. On određuje vrijednost šume pomoću različitih metoda te iz kombinacije nekoliko rezultata nastoji odrediti procjenom »istinsku vrijednost« šume. Dakle, budući da je procjena osnova njegova određivanja »istinske vrijednosti« šume, onda je posve logično, da uvodi nov naziv »Procjena vrijednosti šuma« umjesto dosadašnjeg »Računanje vrijednosti šuma«. Knjiga je razdijeljena u tri dijela. U prvom dijelu pisac opširno obrađuje zadaću, rad i raščlanjivanje osnova, koje određuju cijene. U ovom se dijelu nalaze poglavlja: Ocjenjivanje i proučavanje smjernica u svrhu iznalaženja osnova za utvrđivanje cijena zemljišnih objekata. Najvažniji osnovi za utvrđivanje cijena objekata razmotreni u pojedinosti (sadanji prihod, izgledi na dizanje prihoda, veličina, sigurnost i druge prednosti, troškovi uvjetovani kupnjom objekta, prirast vrijednosti zemljišta). Osnovi za određivanje cijena predočeni na prometnoj vrijednosti različitih kultura, uključivši i šumuZaključak. U drugom su dijelu opisane predradnje za procjenu vrijednosti šuma. Poglavlja su ova: O sirovom prihodu (utvrđivanje drvne mase i sortimenta; procjena cijena, koje se imaju upotrijebiti). Procjena izdataka. Šumski kamatnjak (kamatnjak i postotak ukamaćenja; odnos između prihoda i prometne vrijednosti kod šumskih zemljišta i šuma; opravdanje upotrebe niskih šumskih računskih kamatnjaka; umanjivanje šumskih računskih kamatnjaka obzirom na veličinu površine, ophodnju, vrst drveća, svrhu procjene i t. d-; mjere sigurnosti, koje treba poduzeti protiv svojevoljnog odabiranja računskog kamatnjaka). U trećem dijelu obraduje pisac metode procjene vrijednosti šuma. Poglavlja su slijedeća: Najvažnije formule teorije zemljišnog čistog prihoda za računanje vrijednosti šuma. Faustmannova formula prihodne vrijednosti zemljišta upoređena s prihodnom vrijednošću šume. Formule za računanje vrijednosti sastojine (metoda upotrebne vrijednosti sastojine; formula troškovne vrijednosti sastojine; formula prihodne vrijednosti sastojine; rekapitulacija). Prijedlozi za preuređenje procjene vrijednosti šuma. Procjena cjelokupnog šumskog gospodarstva i gospodarskih jedinica s potrajnim godišnjim gospodarenjem (osnovno; veza između rentovne i modificirane upotrebe vrijednosti šume, koja se nalazi u približno normalnom stanju; procjena vrijednosti gospodarske jedinice normalnog stanja; procjena vrijednosti gospodarske jedinice nenormalnog stanja; procjena vrijednosti šuma, koje se nalaze u konversiji). Procjena pojedinih šumskih sastojina, dijelova šuma i t. d. (upotrebna 115 |