DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Traugott Christen, švajcarski nadšumar i nestor bernških šumara umro 22. XI. 1937. u dobi od 75 godina. U šumarskoj praksi važio je kao odličan taksator, koji je sastavio mnogo uzornih gospodarsikih osnova. Bio je odličan poznavalac i propagator planinskog seljačkog gospodarstva. Osim toga zaslužan je po svojim radovima na uređivanju bujica i pošumljivanju. Svoje visoko matematsko znanje primijenio je dobro u uređivanju šuma, osobito u pogledu određivanja drvne mase i prirasta. Kao taksator pronašao je hipsometar, koji nam je poznat pod imenom »Chris tenov lineal«, a koji je veoma praktičan i mnogo se upotrebljava. Prof. Dr. Carl Schwalbe, bivši profesor kemije na Visokoj šumarskoj školi u Eberswalde i kasnije honorarni profesor na Tehničkoj visokoj školi u Berlinu, umro 16. VI- 1938. u 68. godini života. Spada među najznamenitije istraživače na području kemijske tehnologije drveta. Kao predstojnik Instituta za ispitivanje drva mnogo se bavio problemima fabrikacije celuloze, odnosno papira pa istraživanjima o pougljenjivanju drva, suhom destilacijom, konzerviranjem drva i si. Dr. Emil Speldel, umro 23. XII. u 80. godini života u Stuttgartu. Služeći kod würtemberskog Zavoda za šum. istraživanja, bavio se je dendrometrijom i proredama. U svojoj je šumarskoj praksi radio na raznim pitanjima racionalne šum. produkcije. Jedno je vrijeme bio izvanredni profesor sveučilišta u Tübingens. Objelodanio je čitav niz radova iz područja dendrometrije, uređivanja šuma, zaštite prirode i si. Na S p e ldelo v rad iz područja, dendrometrije sjeća nas njegova metoda zvana »Massen kurvenverfahren «. Dr. h. c. Fridrich von Kalitsch, šu´moposjednik i šumarski stručnjak u Bärenthorenu, umro 8- I. 1939. u 80. godini života. Pokojnik je na svom šumskom posjedu u Bärenthorenu, koj i zaprema oko 730 ha skoro čistih borovih šuma, radio stručno od 1884. Kroz gotovo 40 godina provodio je ondje posve racionalno njegovanje borovih sastojina. Osobitu pažnju posvetio je njezi tla, te je u tu svrhu ostavljao u šumi sve granje dobiveno prilikom sječa. Takvim radom popravljeno je znatno inače loše tamošnje pjeskovito tlo. Uz racionalnu njegu sastojine i tla zaveo je u tamošnjim borovim šumama oplodnu sječu, čije pomladno razdoblje traje oko 30 god. Sastojine su prorjeđivane gotovo svake godine. Pomlađivanjem otpočima se u dobi od ca 90 god. Prirodno pomlađivanje borovih šuma, kako ga je provodio v. Kalitsch , opisao je prof. Mölle r 1920. godine u »Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen« u članku »Kieferndauerwaldiwirtschaft«. Tek je time dan širi publicitet ovome načinu gospodarenja i ujedno o tome zainteresovan cijeli stručni svijet. Poslije toga došlo je u Bärenthoren na hiljade posjetilaca, da vidi tamošnje prirodno pomlađivanje bora. Rad je šumara v. Kalitsc h a odličan primjer valjanog njegovanja šumskog tla i uzgoja vrijedne deblovine. F. vo n Kalitsc h pokazao je jasan put: Gospodarenje valja vršiti uz održanje ravnoteže svih faktora, koji čine šumu šumom, a specijalno i čiste sastojine, te jednolik sklop; valja izbjegavati nagle zahvate i sve, čime se remeti prirodna konstitucija šume- Dr. Julius Eberhard, nadšumarnik u Langenbrandu (Schwarzwald), umro 14. V. 1939. God. 1902. sastavio je Eberhar d »Tafeln zur Bonitieurng und Ertragsbestimmung nach Mittelhöhen«. S ovim tablicama dao je on šumarskoj piaksii po prvi put mogućnost dobrog i ispravnog puta za bonitiranje. On je dakle prvi uveo visinu stabala kao indikator za bonitiranje. Školski mu je drug bio glasoviti Chr. Wagner , s kojim je i u svojoj šum. praksi podržavao stalnu vezu. Eberhar d je u praksi radio u duhu Wagnerovi h ideja. Pokušao je te ideje primijeniti na jelove šume u Schwarzwaldu. Međutim se je ondje ispostavilo, da uzani pojas (uzana sječina) na sjevernoj strani sastojine (u smislu Wagnerove nauke) ne odgovara za jelu. Za pomlađivanje jele našao je zgodnijim: prorjedivanjem i progalama na prikladnom mjestu izazvati jelov pomladak. Pomlađene predjele proširivao je u klinolikim uzanim sječi 110 |