DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1941 str. 43 <-- 43 --> PDF |
isticao je, -da je prorjeđivanju svrha uzgojiti što vrijednija stabla. Upozorio je na važnost gospodarenja gledom na vezu između sastojine i tla. Već 1894. g. izjasnio se kao protivnik čistih sječa. U svojoj praksi, koju je vršio u Hessenu, bavio se ispitivanjem prirasta i pomlađivanjem pojedinih vrsta. U 58 god. života (1906.) preuzeo je profesorsku stolicu za uređivanje šuma i šum. statiku na šum. akademiji u Tharandtu, gdje je intenzivno radio do 1924. god. U knjizi »Bodenreinertragslehre« (u 5 sv.) pokušao je ovoj nauci dati određeniji smjer. U vezi s ovom knjigom vršio je istraživanja o prorjeđivanju- God. 1903. izdao je »Lehrbuch über Forsteinrichtung«. Ta je knjiga doživjela do 1926. god. 4 izdanja. U njoj je Marti n dao jasnije granice i opseg uređivanju šuma. God. 1904. i 1911. izdao je u 2 sveska »Forstliche Statik«. U 82. godini života napisao je »Die geschichtliche Methode in der Forstwirtschaft«. Prof. Dr. Ernst Qehrhardt: umro 14. II. 1936. u Kassel-Braselbergu u 68. godini života. Bio je poznat naučenjak na polju ispitivanja prihodne sposobnosti šuma. Kao pruski nadšumarnik postigao je lijepa iskustva na ovome području. Redovnim profesorom za uređivanje šuma na Visokoj šum. školi u Hann.-Mündenu postao je 1923. god, gdje je djelovao do 1. X. 1934. Već u svojoj šumarskoj praksi istakao se Gehrharu t radom na sastavljanju prihodnih tabela. Napisao je knjige: »Die theoretische und piaktische Bedeutung des arithmetischen Mittelstammes« (1901), »Ertragstafeln für rein; und gleichartige Hochwaldbestände von Eiche, Buche, Tanne, Kiefer, Douglasie und Lärche« (1930) i »Massantafeln für Hochwaldbestandsmittelsitämme« (1933) te oko 90 važnijih stručnih, većinom dendrometrijskih i šumsko-uređajnih članaka u raznim njemačkim šumarskim časopisima. U »Forstlexiikon«-u od Für s t a (1928) i »Forstlexikon«^u od Bu s se a (1929) obradio je područje iz uređivanja šuma. U Forstliche Rundschau bio je izvjestilac za uređivanje i dendrometriju. Gehrhardtov o je ime poznato šum. stručnjacima po njegovoj formuli za određivanje etata Prof. Dr. Christoff Wagner: umro je 24. V. 1936. u Stuttgart-Degerlochu u dobi od 67 godina. ´Nijemci ga ubrajaju u red njemačkih šumarskih klasika, kamo spada Ha rt ig, Co tt a, Hundeshagen i dr. U početku je službe bio u privatnoj šum. praksi- God. 1902. pozvan je na sveučilište u Tübingen, gdje uskoro postaje redovnim profesorom šumarstva. Od 1920.—1924. bio je predstojnik Direkcije drž. šuma za cio Würtemiberg, gdje je mnogo utjecao u smislu svojih originalnih ideja na smjer tamošnjeg šumskog gospodarenja. Poslije toga bio je ponovno profesor uređivanja šuma, i to u Freiburgu, gdje je služio do 1935. god. God. 1907. izdao je knjigu »Grundlagen der räumlichen Ordnung«, čije je 4. iz danje izišlo 1923. god., a 1912. knjigu »Blenđersaumschlag und sein System« (3 izdanja) U ovim je djelima iznio Wagne r svoje posve originalne ideje gledom na racionalno iskorišćivanje i prirodno pomlađivanje šuma. Već u tim djelima zalagao se protiv čistih sječa i zagovarao prirodno pomlađivanje te uzgoj mješovitih sastojina. U knjizi »Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtung« (1928) udario je jasne granice trostruke zadaće uređivanja šuma (određivanje prihoda, ekonomska organizacija i prostorno tehnička organizacija). God. 1925. napisao je knjigu »Neuaufbau der deutschen Forst wirtschaft« a 1935- »Grundlegung einer forstl. Betriebslehre«. U knjizi »Lehrbuch des Forstschutzes« (1930) iznesena su vrlo zanimljiva gledišta visoko obrazovanog šu marskog stručnjaka u pravcu uzgoja zdravih i vrijednih sastojina na prirodnoj osno vici. Osim spomenutih djela napisao je Wagne r preko 80 važnijih članaka iz po dručja uzgajanja i uređivanja šuma, koji su štampani u raznim šumarskim časopisima. U djelu »Räumliche Ordnung« zaveo je Wagne r prvi put pojam prostorno poredanih sječina i sjekoreda, i to u vezi s pomlađivanjem i racionalnim gospodarenjem. Sječa u uzanim prugama u smislu njegovog »Bleindersaumschlag«-a izazvala je u šumarstvu i šum. nauci mnogo pobude za rad u ovome pravcu a bila je i predmet bezbrojnih stručnih rasprava. Wagne r je po svojim1 originalnim idejama i plodnom radu dobro poznat u šumarstvu čitavo-g svijeta. , 109 |